Trgovina rogovima nosoroga predstavlja jedan od najpotresnijih primjera loših ljudskih aktivnosti u odnosu prema životinjama.
U 11 rezervata prirode u Južnoj Africi, naučnici su otkrili da je odsijecanje rogova kod populacije crnih (Diceros bicornis) i bijelih nosoroga (Ceratotherium simum) dovelo do iznenadnog smanjenja krivolova u prosjeku za 78 odsto. Naveli su da je to bio najefikasniji metod za ograničavanje ilegalnog ubijanja ovih ugroženih životinja, prenosi RTS.
„Odsijecanje rogova nosoroga radi smanjenja krivolova je veoma značajno i do sada je u osam rezervata u Južnoj Africi, 2.284 nosoroga ostalo bez njih. Za ovaj projekat potrošeno je 1,2 odsto ukupnog budžeta koji se izdvaja za zaštitu nosoroga“, rekao je biolog za zaštitu prirode Tim Kujper sa Univerziteta „Nelson Mandela“ u Južnoj Africi.
Rogovi ovih životinja su napravljeni od keratina, kao naši nokti i kosa. Među mnogim kulturama postoji percepcija da imaju medicinsku vrijednost uprkos potpunom nedostatku naučnih dokaza. Potražnja je toliko velika da je većina vrsta nosoroga na Zemlji sada na ivici izumiranja zbog krivolova.
Predloženo je mnogo različitih strategija za smanjenje krivolova, od tri-de štampanja rogova nosoroga do smrtne kazne za prestupnike.
Kujper i njegove kolege sproveli su svoju studiju kako bi utvrdili efikasnost mjera koje su na snazi u 11 rezervata prirode u području Velikog Krugera – predelu od oko 2,4 miliona hektara, gdje trenutno živi otprilike 25 odsto svih afričkih nosoroga.
Istraživači su dokumentovali smrt 1.985 nosoroga zbog krivolova između 2017. i 2023. godine. To je otprilike 6,5 odsto populacije nosoroga u tom području.
Većina ulaganja u mjere protiv krivolova fokusira se na ciljane strategije – povećano prisustvo čuvara, kamere i pse za praćenje. Ove mjere su rezultirale hapšenjem oko 700 krivolovaca, ali nisu znatno smanjile stopu ubijanja nosoroga, delimično zbog korupcije u sprovođenju zakona, kažu istraživači. Kada su donesene mjere za uklanjanje rogova, stope krivolova su naglo pale.
Odstranjivanje rogova nije bila direktna preventivna mjera. Pošto rog ponovo raste, krivolovci su i dalje ubijali životinje, pa tako i 111 nosoroga sa patrljcima rogova. Iako je stopa krivolova kod nosoroga bez roga bila niža, čak je i patrljak roga bio dovoljan podsticaj za krivolov.
Kratkoročno rješenje: Nema roga – lovci nezainteresovani
I dok su stope krivolova bile niže u regionima gdje je odstranjivanje rogova bilo aktivno, krivolovci su se često selili u druge regione da okušaju sreću, navodi se u naučnim istraživanjima.
„Možda je najbolje da se o odstranjivanju rogova razmišlja kao o veoma efikasnom, ali kratkoročnom rješenju koje nam kupuje vrijeme da se pozabavimo razlozima za krivolov u potražnji za rogovima, socio-ekonomskom nejednakošću, korupcijom i mrežama organizovanog kriminala“, istakao je ekolog Res Altveg sa Univerziteta u Kejptaunu.
„Važno je provjeriti da li naše intervencije zaštite funkcionišu kako je predviđeno i nastaviti tako da radimo. Za mene je ovaj projekat ponovo istakao vrijednost prikupljanja detaljnih podataka, kako o primijenjenim intervencijama, tako i o ishodu. Upravo takvi podaci omogućavaju robusne kvantitativne analize“, ističe ekolog Altveg.
Istraživači posvećuju svoj rad pokojnoj Šeron Hausman iz Fondacije za zaštitu životne sredine Velikog Krugera, koja je bila ključna za ovaj zajednički istraživački poduhvat.