Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde istakla je da bi pauza u smanjenju kamatnih stopa tokom jula mogla biti opravdana.
Investicije i izvoz pokretači rasta
Prema trećoj procjeni Eurostata, bruto domaći proizvod (BDP) u eurozoni je uvećan za 0,6% na kvartalnom nivou, što predstavlja peti uzastopni kvartal rasta. Riječ je o revidiranoj procjeni u odnosu na ranijih 0,3% i ujedno najbržem kvartalnom rastu još od trećeg kvartala 2022. godine.
I ukupna ekonomija Evropske unije zabilježila je isti rast od 0,6% u prvom kvartalu.
Na godišnjem nivou, BDP eurozone porastao je za 1,5%, dok je u EU zabilježen rast od 1,6%, što je ubrzanje u odnosu na posljednji kvartal 2024. godine kada je rast iznosio 0,3% u eurozoni i 0,4% u EU.
Među državama članicama, najveći rast imala je Irska (9,7%), zatim Malta (2,1%) i Kipar (1,3%). Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (-1,0%), Sloveniji (-0,8%) te u Danskoj i Portugalu (po -0,5%).
Potrošnja usporava, ali ulaganja rastu
Finalna potrošnja domaćinstava uvećana je za 0,2% i u eurozoni i u EU, što je usporavanje u odnosu na prethodni kvartal (0,5% u eurozoni, 0,6% u EU). Državna potrošnja ostala je nepromijenjena u eurozoni, dok je u EU blago opala (-0,1%).
Ulaganja, odnosno bruto fiksne investicije, zabilježile su snažan rast od 1,8% u obje oblasti, značajno više u odnosu na prethodni kvartal (0,7% u eurozoni, 0,6% u EU). Izvoz je takođe porastao – za 1,9% u eurozoni i 1,6% u EU – nakon što je prethodno bio gotovo stagnantan. Uvoz se povećao za 1,4% u obje oblasti, prenosi Bankar me.
ECB oprezna sa daljim smanjenjem kamate
Podaci o jačoj ekonomskoj aktivnosti objavljeni su dan nakon što je ECB sprovela osmo po redu smanjenje kamatne stope u aktuelnom ciklusu, snižavajući depozitnu stopu za 25 baznih poena – na 2%.
Ipak, na konferenciji za medije, Kristin Lagard više puta je naglasila da se Upravni savjet nalazi u „dobroj poziciji“ da odgovori na postojeće neizvjesnosti, ukazujući na oprez kada je riječ o daljim rezovima kamata.
ECB nije značajno mijenjao makroekonomske projekcije: očekuje se rast realnog BDP-a od 0,9% u 2025, 1,1% u 2026. i 1,3% u 2027. Inflacija bi trebalo da u prosjeku iznosi 2,0% u 2025, da padne na 1,6% u 2026, a potom se vrati na 2,0% u 2027.
Zapošljavanje i maloprodaja u blagom porastu
Eurostat je takođe objavio da je broj zaposlenih osoba u eurozoni porastao za 0,2% na kvartalnom nivou (revidirano sa 0,3%). Na godišnjem nivou, zapošljavanje je poraslo za 0,7% u eurozoni i 0,4% u EU.
Volumen maloprodaje u aprilu porastao je za 0,1% u eurozoni i 0,7% u EU, što ukazuje na umjerenu potrošačku aktivnost na početku drugog kvartala.
Julski rez više nije na stolu
Iz Lagardinih poruka i snažnih podataka o rastu, ekonomisti i analitičari brzo su izvukli zaključak: julsko smanjenje stope se sada čini malo vjerovatnim.
„Više ne očekujemo smanjenje stope u julu“, izjavio je Sven Jari Šten iz Goldman Sachsa, ocjenjujući da Lagard šalje signal da pauza postaje osnovni scenario. Ta kuća sada predviđa da će posljednje smanjenje ECB-a uslijediti u septembru.
Slično mišljenje ima i Karsten Brzeski iz ING-a: „Komentari sa pres-konferencije ukazuju da članovi Savjeta nisu u žurbi da ponovo smanjuju kamate, osim ako ne dođe do novog trgovinskog šoka.“
Iz BBVA poručuju da „trenutni nivo stope vjerovatno označava kraj ciklusa smanjenja“. ECB se, smatraju, sada osjeća komforno s pauziranjem, osim ako se finansijski uslovi značajno ne pogoršaju.
Junsku odluku ECB-a, koja uključuje i smanjenje stope, direktor za strategiju globalnih tržišta u Intesa Sanpaolu Đan Marko Salćioli naziva „jastrebovskim smanjenjem“.
„Pandemija nas je naučila koliko je lako ponovo aktivirati inflatorne pritiske“, kaže Salćioli, dodajući da je sada potrebna mjera opreza: tempo smanjenja očigledno prelazi u režim čekanja i procjene, piše biznis.ba.