Slične mjere preduzima i Iran, koji planira protjerati do četiri miliona Afganistanaca sa svoje teritorije.
Prema podacima pakistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, broj povrataka – djelimično dobrovoljnih, ali velikim dijelom rezultat policijskih racija – počinje opadati. U aprilu je Pakistan napustilo 135.865 Afganistanaca, dok je u maju taj broj pao na 64.478. Prva dva dana juna nastavila su trend iz maja s prosjekom od oko 1.500 odlazaka dnevno.
Početkom aprila, nakon višemjesečne negativne medijske kampanje u kojoj su Afganistanci povezivani s terorizmom i antivladinim protestima, Islamabad je jednostrano poništio 800.000 dozvola boravka. Mnogi pogođeni ovim potezom rođeni su u Pakistanu i tamo žive decenijama.
Pakistanske vlasti zaprijetile su i da će do kraja juna ukinuti međunarodnu zaštitu za 1,3 miliona Afganistanaca kojima je izbjeglički status dodijelio UNHCR. Humanitarne i organizacije za ljudska prava oštro su osudile prisilne deportacije, upozorivši da “ljude dovode u opasnost”.
Iako talibani od 2021. godine formalno upravljaju Afganistanom, koji se sada smatra zemljom u miru, Ujedinjene nacije upozoravaju da se radi o drugoj najvećoj humanitarnoj krizi na svijetu – trećina od 45 miliona stanovnika suočava se s glađu.
Istovremeno, i Iran provodi masovna protjerivanja. Teheran je naložio oko četiri miliona ilegalnih Afganistanaca da napuste zemlju do 6. jula, saopćio je visoki zvaničnik Ministarstva unutrašnjih poslova na državnoj televiziji, prenosi Reuters.
UN je izrazio “zabrinutost zbog novog trenda”, navodeći da je Iran u maju protjerao dvostruko više afganistanskih porodica u odnosu na april. Dok su prethodno cilj uglavnom bili mladi muškarci, sada se protjeruju i cijele porodice – žene i djeca.
Od kraja 2023. godine, više od milion Afganistanaca napustilo je Pakistan usljed represivnih mjera, dok je Iran protjerao više od dva miliona. UN navodi da djeca čine više od polovine protjeranih, navode agencije.
Novi talas deportacija dolazi uslijed sve većeg nasilja na afganistansko-pakistanskoj granici. Islamabad optužuje Kabul da ne uspijeva obuzdati naoružane grupe koje s afganistanske teritorije napadaju Pakistan.
Odnosi između talibanske vlasti i Pakistana ostaju napeti. Kabul je u aprilu optužio Islamabad za “zloupotrebu migranata u političke svrhe”. Ipak, posljednjih sedmica došlo je do ublažavanja retorike i razmjene ambasadora, što ukazuje na pokušaje normalizacije odnosa.
U međuvremenu, pitanje sudbine deportovanih migranata nestalo je iz javne rasprave. Po povratku, mnogi su smješteni u privremene kampove s teškim životnim uslovima, bez jasne perspektive.
UNHCR upozorava da se 85 posto stanovništva Afganistana suočava s ekstremnim siromaštvom, živeći s manje od jednog dolara dnevno. “Vraćaju se u zemlju koja nije spremna da ih primi”, poručuju iz ove agencije.
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), pritisci Irana i Pakistana dodatno opterećuju ionako krhak sistem prihvata i reintegracije u Afganistanu.
Iako nijedna zemlja još uvijek nije službeno priznala talibansku vlast, Rusija i Kina poduzele su korake koji se mogu tumačiti kao korak prema de facto priznanju – uključujući dozvolu talibanima da vode afganistanska diplomatska predstavništva u tim zemljama. Sada je to učinio i Pakistan.
(FENA) L. A.