„Od prošle godine nismo napravili veliki pomak u procesu regionalnih integracija. Smatram da najveći potez koji smo učinili datira iz 2021. godine i to ukidanjem roaminga, a da u ostalim segmentima nemamo takve značajne napretke. U međuvremenu smo, zbog rata u Ukrajini, kao regija skrenuti iz fokusa i to je dovelo do smanjenja euroentuzijazma u svim našim državama”, istaknula je Trivan.
Govoreći o poziciji kompanije m:tel u okviru Telekom Srbija grupe, Trivan je naglasila važnost strateških odluka koje su omogućile rast i širenje poslovanja. „Ideja da ne prodajemo svoje nacionalne telekomunikacijske kompanije, čemu su pribjegli i Hrvatska, ali i Republika Srpska, nego da mi kupujemo te kompanije i stvaramo svoju grupaciju, bila je pametan potez koji je doveo do toga da u ovom trenutku imamo veće prihode u regiji nego Deutsche telekom.“
Kada je riječ o ulaganju u digitalnu transformaciju BiH, Trivan je ukazala na izazove i ograničenja.
„U Srbiji optičke veze, naročito za naučne institucije i znanstveno-tehnološke parkove gradila je država Srbija, najčešće uz pomoć EU. U BiH telekom operateri to rade iz vlastitih sredstava što podrazumijeva da ide sporije, da su usluge skuplje i da tehnološki kaskamo. Posljednja zemlja u regiji koja će dobiti 5G bit će BiH… Ipak, učinili smo ono što je bilo do nas – pokrili smo sa 4G čitavu teritoriju, uradili pilot 5G u Banja Luci i izgradili optički vod ka Srbiji od 800 Gb/s koji u ovom trenutku imaju države poput Norveške i Njemačke.”
Govoreći o ulasku globalnih tehnoloških kompanija na domaća tržišta, Trivan je upozorila na potencijalne rizike nereguliranog pristupa, posebno u slučaju Starlinka.
„Dolazak Starlinka u BiH zvuči kao fenomenalna stvar i sve zemlje u regiji su pozdravile to. Vjerujući da će omogućiti brži razvoj, Starlink je dobio dozvolu za rad u većini zemalja naše regije. Ono o čemu treba razmisliti jeste na koji način će rad Starlinka utjecati na rad telekom operatera i trebamo li na izvjestan način zaštititi telekomunikacijske kompanije u BiH i cijeloj regiji.“
Na kraju, istaknula je važnost konkretnih inicijativa koje mogu dovesti do ozbiljnog partnerstva s EU.
„Trebamo probati na nižoj razini, ne političkoj nego ekonomskoj, naći zajedničke interese. U tom smislu apel Bosni i Hercegovini, bez obzira koliko trenutno postoji unutrašnjih problema i nezadovoljstva prema EU – Plan rasta nudi i nešto mimo novca, a to je europska perspektiva i ulazak u odabrano društvo, i zato mislim da bi bilo bolje da mu se priključimo”, priopćeno je iz m:tela