U izvještaju se, između ostalog, navodi da će rast javnih i privatnih ulaganja vjerovatno ostati umjeren s obzirom na političke zastoje.
Predviđa se da će spoljna potražnja pretrpjeti udarac kao rezultat povećanih međunarodnih trgovinskih prepreka, koje će uticati na zemlju uglavnom indirektno, kroz slabiju potražnju od glavnih trgovinskih partnera zemlje.
“Generalno, očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2025. (na oko dva odsto), dok će 2026. projicirani oporavak spoljne potražnje vjerovatno rezultirati nešto snažnijim rastom BDP-a, iako još ispod potencijala zemlje”, navodi se, između ostalog, u projekcijama.
Očekuje se da će rast BDP-a ostati prigušen zbog trajne strukturne slabosti i slabosti upravljanja i najnovije neizvjesnosti povezane s trgovinom. Predviđa se da će usporavanje uvoznih cijena podstaknuti domaću potražnju. Očekuje se da će državni deficit ostati ograničen, dok se predviđa da će omjer javnog duga zemlje i BDP-a ostati stabilan.
Prema Evropskoj komisiji, ekonomski rast bio je 2,5 odsto u 2024, prvenstveno se oslanjajući na domaću potražnju. Opšta država očekuje deficit od 1,3 odsto BDP-a 2024, uprkos tome što je rast prihoda bio veći od očekivanog, ali je djelimično iskorišten za finansiranje dodatne tekuće potrošnje.
Milenko Stanić, ekonomista, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ekonomski rast biti dosta niži u odnosu na očekivanja.
Dodao je da su negativni trendovi privredne aktivnosti, koji su u BiH bili i prošle godine, nastavljeni i ove godine u pogledu privredne dinamike, proizvodnje, izvoza.
“Izvoz nam je ove godine problematičan zbog ključne ekonomije Evropske unije koja ne bilježi značajni napredak, čak bih rekao da ključni ekonomski parametar pogoršavaju”, kazao je Stanić.
Pojasnio je da se i tržište za naše izvozne proizvode smanjuje i sve je to uslovilo da dođe do, kako kaže, ovih sadašnjih projekcija.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da se analizom najnovijih prognoza ekonomskog rasta po regionima primjećuje da su revidirane naniže u odnosu na prethodne procjene.
“Glavni razlog ovih korekcija leži u intenziviranju trgovinskih tenzija, naročito između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, uz odsustvo jasne dinamike njihovog rješavanja. Neizvjesnost u pogledu trajanja i ishoda ovih sukoba dodatno komplikuje ekonomske tokove unutar dominantnih svjetskih ekonomskih blokova”, kazao je Mlinarević.
Ističe da u tom kontekstu revidirane prognoze za zemlje zapadnog Balkana treba posmatrati kao odraz šireg globalnog okruženja. “Posebno se ističe negativan uticaj američkih carina na pojedine industrijske grane Evropske unije, kao što je automobilski sektor, koji ima direktne implikacije na izvoz zemalja regije. Budući da je Evropska unija najvažnije izvozno tržište za BiH, smanjenje potražnje u EU uslovljava i korekciju naših projekcija rasta”, kazao je Mlinarević.
Dodao je da je prognozirana stopa rasta za Bosnu i Hercegovinu među najnižima u regionu, dok ni Crna Gora i Sjeverna Makedonija ne bilježe znatno povoljnije izglede.
“Bez dubljih strukturnih reformi koje bi omogućile veće učešće sektora sa višim nivoom tehnološke složenosti i dodane vrijednosti ostaje ograničen prostor za značajniji napredak u pravcu realne konvergencije ka višem životnom standardu”, kazao je Mlinarević.
Kako je rekao, za postizanje održivog i ubrzanog rasta neophodan je snažniji priliv investicija koje bi omogućile transfer tehnologije, podizanje produktivnosti i razvoj konkurentnijih sektora sa većom dodanom vrijednošću.
“U suprotnom, rizikujemo dugotrajno zadržavanje u fazi ograničenog ekonomskog razvoja, bez kapaciteta za suštinski iskorak ka razvijenijim ekonomijama”, kazao je Mlinarević.