Govoreći na konferenciji “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, ministar Marko Primorac se dotaknuo prognoza EK vezanih za hrvatski gospodarski rast i inflaciju.
Rast BDP-a
Naime, Komisija je u ponedjeljak objavila da nakon rasta od 3,9 posto u 2024. godini, za hrvatsko gospodarstvo ove godine očekuje rast od 3,2 posto, dok bi inflacija, nakon prošlogodišnjih četiri posto, trebala usporiti na 3,4 posto ove godine, a sljedeće na dva posto, uglavnom zbog smanjenja inflacije cijena hrane i usluga.
Primorac je istaknuo kako je prognoza EK pokazala upravo ono što je i bio cilj Vlade Hrvatske, a to je da se u idućem razdoblju osigura višestruko veća stopu rasta gospodarstva Hrvatske u odnosu na prosjek EU i eurozone. Naglasio je će taj rast za ovu i sljedeću godinu biti tri puta veći od prosjeka EU.
– Upravo to je nešto što pridonosi i standardu građana, ali i poboljšanju poduzetničke klime, rastu gospodarstva. Što se tiče inflacijskih pritisaka tu, isto tako sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije, a to je također dobro, kazao je Primorac, dodavši da se nada da će se trend usporavanja inflacije nastaviti.
Upitan možemo li reći da je inflacija napokon pobijeđena ako će iduće godine iznositi dva posto, ministar je odgovorio potvrdno. “Mislim da da, s obzirom da je stopa inflacije od oko dva posto prirodna stopa inflacije, to je nešto što se ne nastoji suzbijati”, rekao je Primorac.
Kontinuirano smanjenje
Smatra da povećanje gospodarskog rasta povećava potražnju, osobito ako je taj rast pogonjen rastom bruto investicija u fiksni kapital, kao što je to u Hrvatskoj u privatnom sektoru, snažnim investicijama u javnom sektoru, koje su usmjerene prije svega na povećanje i poboljšanje infrastrukture te obnovu poslije potresa. S druge strane, kazao je, ako je rast gospodarstva pogonjen privatnom potrošnjom, čemu također svjedočimo u Hrvatskoj, to također potiče rast agregatne potražnje no utječe i na inflatorne pritiske.
– Smatramo da je ta kombinacija makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj i stope inflacije koja se kontinuirano smanjuje i ide prema ciljnoj razini od dva posto nešto što je bilo dobro za hrvatsko gospodarstvo, naveo je ministar.
Vezano uz poreze, kazao je da se u ostatku godine ne očekuju neke velike porezne izmjene. Ponovio je da Porezna uprava trenutno radi na tri važna projekta digitalizacije poreznog sistema. Prvi je uspostavljanje registra stanovništva koji će bit u potpunosti funkcionalan od jula 2026., drugi ključan projekt je Fiskalizacija 2.0. i proširenje Fiskalizacije 1.0., dok je treći projekt digitalna transformacija Porezne uprave.