„Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno“, kazao je Hrnjić.
Ova mjera je dio šireg napora da se sektor modernizira, učini privlačnijim za nove generacije i poveća njegova konkurentnost. Pored fokusiranja na mlade, Federalna vlada je značajno povećala ukupna budžetska izdvajanja za poljoprivredu, prepoznajući strateški značaj ove grane za ekonomsku stabilnost i samoodrživost.
Rekordan budžet za poljoprivredu
Ministar je naglasio kako je aktuelna Federalna vlada jasno opredijeljena da poljoprivredi vrati mjesto koje zaslužuje.
„Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike“, rekao je Hrnjić i dodao da Ministarstvo pokušava maksimalno iskoristiti raspoloživa sredstva.
Ovaj budžetski iskorak je pretočen u konkretne rezultate na terenu kroz efikasnu realizaciju ključnih programa podrške.
Programi novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu realizirani su gotovo u cijelosti, a usvajanjem Strategije omogućeno je uvođenje novih mjera, poput pomoći mladim poljoprivrednicima i poticaja za upotrebu stajnjaka. Također, kroz saradnju s kantonima uvedena je i nova mjera za podršku proizvođačima na siromašnim područjima. Izdvajanja za poljoprivredu porasla su sa 106 miliona KM u 2022. na 182 miliona u 2025. godini.
Posebno važan instrument u okviru ovih mjera jeste kreditna linija realizovana u saradnji s Razvojnom bankom FBiH, koja poljoprivrednicima nudi povoljne uslove za investicije i modernizaciju proizvodnje.
U saradnji s Razvojnom bankom FBiH pokrenuta je kreditna linija vrijedna preko 12 miliona KM, kroz model finansiranja koji kombinuje 35% bespovratnih sredstava Ministarstva, 50% kredita banke i 15% vlastitog učešća korisnika. Dostupna je za različite sektore – od biljne i stočarske proizvodnje do izgradnje plastenika i hladnjača – uz povoljne uslove otplate i kamatne stope od 3,60% do 3,90%. Mnogi poljoprivrednici već su iskoristili ovu mogućnost za modernizaciju i jačanje konkurentnosti.
I dok ovakvi programi finansijske podrške olakšavaju ulaganja i modernizaciju, Hrnjić upozorava da to nije dovoljno za stabilnost sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija i dalje su izložene brojnim rizicima koji zahtijevaju sistemska rješenja i dugoročnu strategiju.
Ministar Hrnjić je upozorio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od najosjetljivijih, suočen s nizom izazova.
„To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju“, rekao je Hrnjić.
Dodao je i da veliki problem predstavlja nezaštićeno tržište BiH, izloženo konkurentnim uvoznim proizvodima, dok država nema mehanizme za zaštitu domaće proizvodnje jer pregovori s EU još nisu otvoreni.
Ipak, uprkos brojnim problemima, Hrnjić smatra da ima razloga za optimizam. „U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska“, rekao je.
Sistem mora postati efikasniji
Ministar Hrnjić je ukazao na potrebu daljeg unapređenja administrativnog sistema kako bi podrška poljoprivredi bila pravovremenija i učinkovitija.
„Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora“, istakao je Hrnjić.
Posebno je naglasio izazove s dinamikom isplata poticaja, koja često kasni zbog neusklađenosti kalendarske i poljoprivredne godine, te vremenskog odmaka između usvajanja budžeta i stupanja na snagu potrebnih pravilnika.
Ministarstvo je već predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama kako bi se ubrzale procedure i novac stizao onda kada je najpotrebniji, odnosno u sezoni sjetve.
„Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika“, zaključio je Hrnjić.