Shodno navedenom, govorio je o novim zakonima u energetskom sektoru koji su u proceduri, ali svaka o se dotakao i Južne interkonekcije navodeći da su načinjeni prvi koraci u njenoj implementaciji.
Međutim, mišljenja je da BiH treba imati sve četiri interkonekcije – pored Južne i Istočnu, Sjevernu i Zapadnu jer će bez njih, kako poručuje, država biti u velikom problemu, piše N1.
Vlada FBiH i pojedina ministarstva posljednjih dana naliziraju rezultate rada u protekle dvije godine mandata. Vi kažete da su protekle dvije godine bile prekretnica za energetski sektor. Šta je to što biste posebno izdvojili kao uspjeh?
Moram reći da smo razočarani onim stanjem kakvo nam je ostavljeno u energetskom sektoru. Tu prije svega mislim na dvije Elektroprivrede – BiH i HZHB, ali i ostale firme unutar energetskog sektora – Energoinvest, BH Gas i terninale FBiH. Odmah smo na početku mandata donijeli tri energetska zakona već u jesen 2023. godine čime smo otkočili procese kada je razvoj i transformacija energetskog sektora u pitanju. Ti zakoni prije ovog perioda već dugo godina nisu bili doneseni i bio je problem krenuti u bilo kakvu transformaciju energetskog sektora bez osnovnih zakonskih rješenja. Nakon toga se pristupilo izmjeni podzakonskih akata i njih je doneseno više od 50. Tu bih dodao još neke zakone koji su usvojeni u Vladi FBiH, ali i u Parlamentu FBiH. Tu prije svega mislim na Zakon o Južnoj interkonekciji, ali i na zakon koji je usvojen prošlog ponedjeljka na vladi – o nafti i naftnim derivatima koji bi uskoro trebao biti na Parlamentu FBiH. Mogu reći da samim tim ispunjavamo sve zacrtano kada je ovo ministarstvo u pitanju i energija kada je riječ o zakonskoj regulativi.
S druge strane, imamo na neki način pritisak i od Evropske unije i cijelog svijeta da se riješimo uglja što smo ponovo sagledali i analizirali interes i potrebe Federacije BiH. Vidjeli smo da su rudnici u katastrofalnom stanju i krenuli smo polako u reorganizaciju kompletnog energetskog sektora, govorimo o ovom užem krugu rudarstva. Uvidjeli smo tada da je Zenica u vrlo lošem stanju i naravno donijeli smo odluku da idemo ka zatvaranju ovog rudnika, ali sa druge strane, moramo ići u povećanje proizvodnje uglja iz drugih rudnika iz prostog razloga što naš energetski sektor još zavisi od uglja i 70 posto električne energije se proizvodi iz uglja. I iz tog razloga smo se odlučili da idemo u projekat pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom gdje je prije nekoliko sedmica usvojena odluka kojom nam se odobrava 150 miliona KM za taj projekt u FBiH.
Mnogo je sporenja oko Zakona o Južnoj interkonelciji. On će očito ići na doradu. Dug je taj put dok taj projekt ne zaživi… Koliko bi bilo dobro da se to što prije desi?
Prije svega bih rekao da je taj Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen u oba doma Parlamenta FBiH, da je on trenutno na snazi i da se primjenjuje. Ukoliko i kada dođe do izmjena ovog zakona postupat ćemo po tim uputama. Do tada postupamo isključivo po zakonu koji je donesen i već smo nekoliko stvari u vezi s ovim zakonom uradili. Na Predstavničkom domu FBiH imenovana je i komisija koja bi trebala da izda i urbanističku saglasnost za ovaj projekt, a mi uveliko pripremamo tendersku dokumentaciju kada je u pitanju izvođenje i realizacija ovog projekta. Pred nama je naravno i izrada glavnog projekta kada je Južna interkonekcija u pitanju i sve ovo govorim u kontekstu toga da se mi ne zaustavljamo s implementacijom tog projekta jer on u najkraćem dovodi i alternativu kada je gas u pitanju u FBiH. Mi se više ne možemo oslanjati samo na jedan dotok gasa, vidjeli smo šta se dešavalo prethodnih mjeseci da je dotok gasa iz jednog pravca u pitanju. Bili smo svjedoci da dolazi do zatvaranja gasa jer Sarajevo kao glavni grad ostaje bez njega, mi više to ne želimo trpjeti i mi ćemo se zdušno boriti za implementaciju Južne interkonekcije, ali ne možemo samo o njoj govoriti jer su potrebe FBiH i Zapadna i Sjeverna interkonekcija jer time gasifikujemo svaki dio FBiH. Ako nam ugalj već odlazi onda je red da uvodimo novi energent. S obzirom na to da to nije rađeno u prethodnom periodu mislim da smo, nažalost, izgubili mnogo vremena, ali će ovo ministarstvo i Vlada FBiH gurati i Zapadnu i Sjevernu i Južnu interkonekciju.
Na koji način se konkretno pristupilo realizaciji Južne interkonekcije, jesu li načinjeni prvi koraci, u kojoj je fazi?
Već sam rekao da je imenovana komisija za izdavanje urbanističke dozvole što Zakon o Južnoj interkonekciji i propisuje, a nakon toga slijedi glasanje u Domu naroda FBiH čime bi ona bila i formirana. BH Gas kao firma koja treba implementirati Južnu interkonekciju već je u pripremnoj fazi izrade glavnog projekta koji bi nam trebao poslužiti za raspisivanje tendera za odabir izvođača. To znači da se mi ne zaustavljamo kada je Južna interkonekcija u pitanju.
Želim se dotaći ponovo i ostalih interkonekcija bez kojih će FBiH biti u velikom problemu i tu ne mislim samo na naše građane već i na privredu. Nama je potrebna niža cijena energenta, vidjeli smo u prethodnom periodu šta se dešava s električnom energijom , ali zasigurno niža cijena gasa kao energenta će pomoći svima nama.
Spomenuli ste Zapadnu i Sjevernu interkonekciju, međutim, ministri SNSD-a iz Vijeća ministara BiH su spominjali i tu Istočnu interkonekciju i samim tim su počeli i uslovljavati da bez nje neće biti ni Južne. Kako će te prepreke na državnom nivou biti prevaziđene?
Mišljenja sam da sve četiri interkonekcije trebaju BiH time svakako diverzifikujemo našu zavisnost od jednog voda, ali isto tako dolazimo u situaciju da imamo priliku dobiti nižu cijenu gasa. Ukoliko imamo veću ponudu, naravno, cijena će biti niža. Tako da mislim da interes cijele BiH trebaju biti sve četiri interkonekcije. Nama je gasna infrastruktura neophodno potrebna da napravimo prekretnicu kada je energetski sektor u pitanju.
Utvrđen je i novi Prednacrt zakona o gasu. Koji je značaj donošenja ovog zakona, i s obzirom da je tek u prednacrtu kada se može očekivati njegovo donošenje? Šta će značiti za krajnje potrošače?
FBiH nije imala zakon o gasu. Republika Srpska ga je donijela prije nekoliko godina. Mi ovim zakonom regulišemo najviše pojam distribucije gasa, a to znači da, kada izgradimo glavnu infrastrukturu poput glavnih vodova do određenih kantona ili određenih gradova, onda će biti potrebno unutar tih gradova napraviti mrežu koja dovodi gas do naših krajnjih potrošača. Dovodi gas do građana, dovodi gas do privrede. Ovim zakonom se reguliše najviše ta distributivna mreža i potrebno je da to reguliše FERK kao naša regulativna agencija na nivou FBiH. Taj zakon je prošao proceduru na vladi i 28. maja bi trebao biti i na Predstavničkom domu FBiH, a naravno nakon toga i na Domu naroda. To je vrlo bitan zakon i potrebno je da ga Federacija BiH usvoji.
Očekuje se donošenje zakona o gasu i na državnom nivou. Kako će sve to biti regulisano kada su u pitanju nadležnosti entiteta, od distribucije do snabdijevanja i skladištenja gasa?
Državni zakon o gasu je kapa svega i u njegovu proceduru smo odavno krenuli. Prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića zagovara i FBiH jer je u potpunosti usaglašen sa svim EU direktivama. Za taj zakon će se zalagati i FBiH.
Načinili smo još jedan napredak kada je zakon o električnoj energiji na nivou BiH u pitanju. Naime, sa predstavnicima iz RS-a smo godini i po radili na pripremi ovog zakona i konačno prije nekih mjesec i po dana u Beču smo dogovorili tekst ovog zakona koji bi vrlo brzo trebao biti na Vijeću ministara BiH. Mi ovim zakonom regulišemo i donosimo BiH berzu električne energije, a jedina smo država u regiji koja je, nažalost, nema. Samim ovim zakonom u kojem je RS želio da imamo i dio članova zakona koji su vezani za gas bili smo u problemu. Insistirali smo da zakon o električnoj energiji u BiH tretira samo to pitanje. Sada napadamo zakon o gasu BiH, želja nam je da i on ugleda svjetlo dana čim prije na Vijeću ministara BiH.