Radi se o dogovoru dvije zemlje o odšteti za hrvatske državljane koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizira proces ustupanja tivatskog Doma kulture Josip Marković Hrvatskoj, pišu podgoričke Vijesti.
Krajem prošle godine Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Kako je tada pojašnjeno, to poglavlje predviđa i dobrosusjedske odnose, koji su između Podgorice i Zagreba poljuljani tokom ljeta 2024. godine, kada je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachau i Mauthausen, zbog čega je Hrvatska uputila diplomatski prosvjed i trojicu crnogorskih visokih dužnosnika proglasila personama non grata.
Izvori Vijesti upućeni u tijek razgovora između Crne Gore i Hrvatske tvrde da Podgorica i Zagreb pokušavaju doći do kompromisa oko pitanja visine odštete za hrvatske zatvorenike u logoru Morinj, kao i da usklađuju popise zatočenika jer im se dokumentacija ne podudara.
Izvori tog lista tvrde da bi, nakon drugog kruga bilateralnih konzultacija koje su održane u srijedu u Zagrebu, a u kojima su sudjelovali državni tajnici ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja Periša Kastratović i Frano Matušić uskoro mogao uslijediti sastanak na višoj razini.
Također, izvori Vijesti tvrde da će se pregovori o ostalim pitanjima koja Hrvatska smatra otvorenima nastaviti, te da nije isključeno da bi mogla biti pokrenuta međunarodna arbitraža u slučajevima vlasništva nad školskim brodom Jadran i granicom na poluotoku Prevlaka.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore priopćilo je u srijedu da su bilateralne konzultacije nastavak razgovora od 27. januara.
Naveli su da je na sastanku, kroz otvoren dijalog, razgovarano o postignutim koracima u rješavanju otvorenih pitanja, kao i da su razmotreni daljnja dinamika rada, rokovi i način njihova rješavanja, s ciljem postizanja konkretnih rezultata.