Muftijstvo mostarsko oglasilo se danas povodom najnovijih javnih istupa gradonačelnika Mostara Marija Kordića, navodeći da on ponovo širi teorije zavjere ovoga puta optužujući „interesno-političke krugove“ da izmišljaju problem u vezi s izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, narušavajući navodnu idilu u Mostaru, „gradu primjeru“.
U saopćenju se naglašava da Muftijstvo ne bi reagiralo da nije riječ o konstantnom ponavljanju neistina i pokušajima prikrivanja uzurpacije vakufske imovine.
– Bez obzira na sve pokušaje iskrivljavanja činjenica, dokazi i dokumenti objavljeni u knjigama „Lakišića harem u centru Mostara: trajanje i otimanje“ (408 str.) i „The Lakišića Harem in the Center of Mostar: History of a Seized Cemetery“ (271 str.) jasno dokumentuju tok dešavanja i razotkrivaju pokušaje sakrivanja nezakonitog prisvajanja vakufske imovine – navode iz Muftijstva.
Inspektor po izboru gradonačelnika
U saopćenju se postavlja pitanje zašto je upravo Marina Musu, lično gradonačelnik Kordić, imenovao kao ovlaštenog inspektora za nadzor izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta – i to do okončanja radova.
– Da li je jedino on „stručan“ za ovu oblast? Je li moguće da inspektor nije primijetio da je gradnja davno premašila granice dozvoljene Rješenjem iz 2018. godine, koje je već bilo izmijenjeno u odnosu na ono iz 1996. godine, doneseno još u vrijeme tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne? – pitaju iz Muftijstva.
Otvorena pitanja gradonačelniku
Postavljeno je i niz pitanja u vezi s procedurama i nadležnostima:
– Zašto se ovlaštenje daje pojedincu mimo postojećeg Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove?– Šta je s prethodnim rješenjima o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje?– Šta je s odlukama OHR-a, koje su izričito zabranjivale gradnju Kazališta i uzurpaciju Centralne zone, a koje su potpisali zvaničnici poput Martina Garroda, Jean-Pierrea Bercota i sudije Finna Lynghjema?
Posebno se problematizira tzv. Regulacioni plan, čiji je sadržaj i pravna validnost sporna još od 1997. godine, što, kako navode iz Muftijstva, potvrđuju i raniji nalazi inspekcija.
Diskriminacija pod krinkom miroljubivosti
Muftijstvo ukazuje na Kordićeve izjave kojima se, kako kažu, pokušava diskreditirati rad Islamske zajednice, uključujući i izjavu da je „zlorabila nacionalnu pripadnost pravobranitelja Grada Mostara“.
– Da li to znači da bi i na toj poziciji trebao biti neko po nacionalnom ključu, „od posebnog povjerenja“? – ironično pitaju, dodajući da je nedopustivo i ponižavajuće da gradonačelnik problematizira broj džamija i legitiman povrat dijela imovine Islamskoj zajednici, umjesto da podrži ispravljanje višedecenijskih nepravdi prema svim vjerskim zajednicama.
Poziv na ispunjenje obećanja
Muftijstvo podsjeća da je još 2004. Islamska zajednica pokrenula inicijativu za zajednički zahtjev za povrat imovine svih vjerskih zajednica. Taj prijedlog tada je podržala samo Jevrejska zajednica.
Također podsjećaju da je gradonačelnik Kordić ranije tvrdio da se radovi na Kazalištu neće nastaviti tokom njegovog mandata – iako su u budžetu Federacije već bila predviđena sredstva za tu namjenu.
– Vrijeme je da počne ispunjavati barem osnovna obećanja, uključujući rješavanje četiri ključna zahtjeva Islamske zajednice: Medresa Derviš-paše Bajezidagića, Centralna gradska džamija, Liska-harem Kantarevac i Sultan Selimov mesdžid – poručuju iz Muftijstva.
Maskiranje stvarnih namjera
Na kraju, Muftijstvo poručuje da medijski narativi gradonačelnika neće uspjeti da prikriju stvarne motive – zloupotrebu političke moći, pravno nasilje, diskriminaciju i jednonacionalne aspiracije.
– Javnost Mostara itekako zna o čemu se ovdje radi, a Mi nećemo šutjeti pred nepravdom – zaključuje se u saopćenju.