Rokovi za završetak nisu jasno definisani u zakonu, no sudska praksa govori da ne bi trebalo trajati duže od godinu.
“Apelaciono odjeljenje Suda BiH zaprimilo je spis u predmetu optuženog Milorada Dodika i Miloša Lukića. Isti predmet prolazit će ustaljenu i zakonom propisanu proceduru drugostepenog postupka, kako je to predviđeno članovima 303.-317. ZKP BiH”, odgovorili su iz Suda BiH na upit Klix.ba.
U navedenom članu 303., prema kojem postupaju u Sudu BiH, definiše se naredni korak nakon što predmet stigne na Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koji podrazumijeva određivanje sudije izvjestioca, koji pribavlja potrebne izvještaje i spise kako bi bila zakazana sjednica Vijeća.
“Kad spis po žalbi stigne apelacionom odjeljenu Suda, predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijeća koji određuje sudiju izvjestioca”, navodi se u stavu 1.
Nakon što sudija izvjestilac pripremi potrebne dokumente, predsjednik vijeća zakazuje sjednicu na kojoj se obrazlažu žalbe i odgovori na žalbe. Član 304. stav 3 ZKP-a precizno definiše izlaganje žalbi na sjednici Vijeća.
“Sjednica vijeća počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vijeće može od stranaka i branioca koji su prisutni sjednici zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima”, navodi se u zakonu.
Interesantno je da nedolazak stranaka u postupku ili branioca, koji su propisno obaviješteni o održavanju sjednice vijeća, ne sprečava održavanje sjednice. To znači da Milorad Dodik svojim nedolaskom ne može spriječiti postupak drugostepenog utvrđivanja presude.
Iz Suda BiH nisu precizirali kada će biti održano ročište, odnosno, sjednica drugostepenog vijeća, no javnost bi o tome trebala biti blagovremeno upoznata. Zakoni ne propisuju posebne rokove za održavanje tog ročišta ili donošenje drugostepene presude, ali dosadašnja praksa Suda BiH nam govori da trajanje postupka zavisi od složenosti procesa.
Kada u postupku ima više optuženih ili mnogo osporenih tačaka presude, i sam drugostepeni proces duže traje, no ovdje je riječ o dva aktera predmeta koji se vodi protiv Dodika i Lukića. S obzirom na to da je Lukić dobio oslobađajuću presudu, žalbu na ovaj dio su najavili samo iz Tužilaštva BiH.
Prethodni procesi koji su po brojnosti bili složeniji od ovog trajali su otprilike do godinu dana. Npr. prvostepena presuda u predmetu “Respiratori” s ukupno četvero optuženih donesena je u aprilu 2023. godine, a postala je pravosnažna u januaru 2024. Također, kako piše Detektor, prvostepena presuda u predmetu Dušan Milunić za ratne tločine u Prijedoru, koja je obuhvatala pet osuđenih, donesena je 2023. godine u decembru, a potvrđena je do kraja naredne godine.
U zakonu također stoji da Vijeće apelacionog odjeljenja preispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom, a ishod može biti i u korist i na štetu aktera predmeta s obzirom na to da su obje strane uložile žalbu.
Žalba može biti odbačena kao neblagovremena ili nedopuštena, čime bi se potvrdila prvostepena presuda, a koja također može biti preinačena ili ukinuta.