“Drevni franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, uz brojne vidljive tragove o Kraljici Katarini koja je u stolovala u obližnjem Bobovcu i za kojom žene u ovom kraju i dalje žaluju noseći na glavi crne marame, ima i najveću zbirku dokumenata koji potječu iz višestoljetne osmanske vladavine na ovim prostorima. Njihova zbirka broji ih 4,5 tisuće, od preko 10 tisuća koliko su ih uspjeli sačuvati franjevci u BiH i Hrvatskoj”, kazao je jedan od autora knjige prof. dr. Michael Ursinus, sveučilišni profesor, osmanolog, emeritus povijesti i orijentalnih jezika, vodeći istraživač osmanske građe koju čuvaju franjevački samostani u BiH i Hrvatskog.
Po njegovim riječima, Fojnički samostan sačuvao je tri tisuće, Kreševski oko tisuću i pol, a ostali su najvećim dijelom pohranjeni u samostanima u Hrvatskoj, najviše u Zaostrogu.
Knjiga, koja je nastala kao plod njegova višegodišnjeg istraživanja osmanske zbirke sutješkog samostana, sadrži 55O dokumenata koji datiraju s kraja 15. do početka 17. stoljeća. Najstariji je kopija carske ahdname iz 1483. godine.
Među dokumentima koji opisuju svakodnevni život, pravna pitanja, odnose vladara ali i izdržljivost fratara pod osmanskom vlašću, su i oni pisani na bosančici, a koje je preveo bivši sutješki gvardijan, pokojni fra Stjepan Duvnjak.
U požarima koji su poharali samostane i u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Rami i Zaostrogu, stradalo je oko pet tisuća dokumenata, dodatno ih je prema procjenama izgubljeno još oko dvije tisuće za izostanka franjevaca koji su iz samostana morali ići prositi milostinju kako bi preživjeli.
“No, ipak franjevci su puno toga uspjeli sačuvati, puno više od pravoslavnih sveštenika što dokazuje da su se katolici za vrijeme osmanske vladavine i dokumentima koje su čuvati franjevci borili za zaštitu svojeg nesigurnog položaja“, naglasio je prof. dr. Michael Ursinus.
Knjiga je svjetlo dana ugledala zahvaljujući i magistri Ani Papić, profesorici hrvatskog i engleskog jezika iz Livna.
“Knjiga je i jedan vid zahvale franjevcima koji su bili naši suputnici i supatnici i koju ovu zemlju grade više od sedam stoljeća”, kazala je magistra Papić, jedna od autorica knjige, čije su zasluge i što je knjiga pisana dvojezično, na hrvatskom i engleskom.
Znanstveni simpozij povjesničara – Domaćin Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci
U sutješkom samostanu od 8. do 10. svibnja održan je i simpozij znanstvenika iz cijeloga svijeta.
Renomirani turkolozi, islamolozi i osmanolozi; prof. Elias Kolovos (Atena), prof. Claudia Roemer (Beč), prof. Rhoads Murphey (New York / Birmingham), prof. Rossitsa Gradeva (Sofija), prof. Timo Blocksdorf (Tübinge ), prof. Fazileta Hafizović (Sarajevo) i akademik Nenad Moačanin (Zagreb) istraživali su osmanske dokumente arhivirane u ovom samostanu.
Posebnu pozornost posvetili su osmanskim fetvama koje predstavljaju dokumente važne za rasvjetljavanje mnogih aspekata franjevačkoga i katoličkoga postojanja pod sultanima.
Jednako zanimljive su i ahdname kojih je izdato na desetine, a neke od njih se prvi put objavljuju s prijevodom na hrvatski u knjizi “Osmanske isprave sutješkog samostana“.
Domaćin događaja sutješki gvardijan fra Bono Tomić, predstavljanje knjige Osmanske isprave sutješkog samostana“, ocijenio je jednim od najvećih kulturnih događaja u novijoj povijesti samostana, a simpozij kao početak otvaranja samostanskih zbirki široj javnosti.
“Knjiga je svjedočanstvo jednog vremena, brana zaboravu, površnosti i ravnodušnosti. Ona je i most između prošlosti i sadašnjosti, koji otvara put ka budućnosti. Znanstveni pristup ujedno je i pošten pristup povijesti, on je za prilike u BiH prijeka potreba”, ocijenio je sutješki gvardijan fra Bono Tomić.