Svaki od tih redova ima svoj jedinstveni duh, karizmu i pristup služenju Bogu i ljudima, a njihove razlike i sličnosti zanimljiv su podsjetnik na bogatstvo i raznolikost unutar jedinstva Crkve.
Augustinci
Red sv. Augustina inspiriran je učenjem velikog crkvenog oca sv. Augustina. Njihova duhovnost naglašava unutarnje promišljanje, zajednički život i traženje istine kroz ljubav. Augustinci su snažno intelektualno orijentirani, a istovremeno usmjereni na zajedništvo i pastoralno djelovanje. Novi papa Lav XIV prvi je papa iz redova augustinaca, čime Crkva dobiva vođu koji dolazi iz reda čiji je naglasak na unutarnjoj konverziji, jedinstvu i filozofskom promišljanju.
Franjevci
Sljedbenici sv. Franje Asiškoga, poznati su po naglašenom siromaštvu, jednostavnosti i ljubavi prema stvorenome. Njihova karizma obuhvaća služenje siromašnima, mir i ekologiju. Franjevci su prisutni diljem svijeta u misijama, bolnicama, školama i socijalnim službama. Papa Franjo, prethodnik aktualnog pape, izabrao je ime upravo prema sv. Franji, želeći time naglasiti svoj put poniznosti, solidarnosti i blizine narodu – iako nije bio formalni član franjevačkog reda, njegova inspiracija je nedvojbeno franjevačka.
Isusovci
Društvo Isusovo, poznatije kao isusovci, osnovao je sv. Ignacije Lojolski u 16. stoljeću. Isusovci su poznati po vrhunskoj obrazovanosti, duhovnim vježbama i misionarskom radu diljem svijeta. Njihov utjecaj na Crkvu, znanost i društvo nemjerljiv je – upravljaju brojnim školama, sveučilištima i medijskim institucijama. Iako aktualni i prethodni papa ne dolaze iz isusovačkog reda, upravo je Franjo bio prvi papa isusovac u povijesti, donoseći sa sobom duhovnu disciplinu, otvorenost i globalnu perspektivu reda kojem je pripadao.
Razlike i sličnosti
Razlike među ovim redovima očituju se u stilovima života i duhovnim naglascima. Augustinci stavljaju naglasak na zajednički život i filozofsku potragu za istinom, franjevci na evanđeosko siromaštvo i djelotvornu ljubav, dok isusovci naglašavaju disciplinsko obrazovanje i intelektualni razvoj.
Ipak, zajedničko im je jedno – potpuna predanost služenju Bogu i ljudima, svatko na svoj način. Svi dijele vjernost Crkvi, nasljedovanje Krista i pastoralno poslanje, bilo kroz propovijedanje, obrazovanje, molitvu ili socijalni rad.
U konačnici, izbor pape iz različitih redova u suvremenoj Crkvi nije tek simboličan. On odražava duh vremena, potrebe Crkve i poruku koju želi poslati svijetu. Franjevačka jednostavnost, isusovačka inteligencija i augustinska dubina – svaki red donosi svoj dar Crkvi. A njihova međusobna raznolikost podsjetnik je da svetost i služenje dolaze u mnogim oblicima, ali svi vode prema istom cilju – ljubavi prema Bogu i bližnjemu, prenosi N1.