Broj ilegalnih prelazaka granice pao je na skoro 33.600, a pad je zabilježen na svim rutama koje vode ka Evropi. Najveći pad zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti od 64 odsto.
Zašto opada broj prelazaka duž zapadnobalkanske rute?
“Pad broja prelazaka može biti rezultat više faktora: pojačane kontrole granica od strane balkanskih zemalja, teških zimskih uslova koji otežavaju putovanje, kao i sve veće svijesti o raširenim rizicima od kršenja ljudskih prava”, kaže Helena Hhn, analitičarka za migracije i raznolikost u Evropskom političkom centru.
Ona je takođe ukazala na geopolitičke faktore, kao što je “promjena režima u Siriji, koja je dovela do pada broja zahtjeva za azil za 17 odsto u 2024. godini”, dodajući, međutim, da bi broj dolazaka mogao ponovo da poraste “krajem ljeta i tokom jeseni”, prenosi Euronews.
Pokušaji prelaska u Španiju iz Afrike pali za skoro trećinu
Značajan pad od 30 odsto zabilježen je i na zapadnoafričkoj ruti, koja povezuje Senegal, Mauritaniju, Gambiju i Zapadnu Saharu s Kanarskim ostrvima u Španiji.
Slično tome, zabilježen je pad od 29 odsto na istočnomediteranskoj ruti, koja uglavnom vodi ka Kipru, Grčkoj i Bugarskoj iz Avganistana, Sudana i Egipta.
Treći najoštriji pad, od 26 odsto, zabilježen je na centralnomediteranskoj ruti, koja vodi iz zapadne i centralne Afrike preko Nigera i Libije, preko Sredozemnog mora ka Evropi, posebno Italiji.
Istočnomediteranska ruta najprometnija za ilegalne migracije u Evropu
Sa 9.267 pokušaja prelaska, istočnomediteranska ruta je rangirana kao najčešće korišćen vanevropski pravac za ilegalne migrante.
Zapadnoafrička ruta je odmah iza, sa 9.205 pokušaja, uglavnom iz Malija, Senegala i Gvineje.
Treća po aktivnosti bila je centralnomediteranska ruta (8.542), koju najčešće koriste migranti iz Bangladeša, Pakistana i Sirije.
Ujedinjeno Kraljevstvo, međutim, i dalje izgleda kao krajnja destinacija u Evropi za hiljade migranata, pošto je Fronteks u prva četiri mjeseca 2025. zabilježio 11.000 pokušaja ilegalnog prelaska iz Francuske preko Lamanša.