„Nažalost Bosna i Hercegovina je i ovaj Dan planete dočekala sa jako lošim stanjem okoliša, koje je zapravo iz godine u godinu sve gore i gore. Razlog tome je bespoštedna eksploatacija prirodnih resursa. Društveni proces koji je otpočeo nakon rata privatizacijom preduzeća, koji se pretvorio u pljačku preduzeća, nastavljen je sa pljačkom preostalih prirodnih resursa. Sve što se dešava u našem okolišu je uglavnom posljedica takvog odnosa. Vladajuće elite nemaju ni najmanju namjeru da štite okoliš, naprotiv samo ga gledaju kao sredstvo bogaćenja pojedinaca, bilo da su u pitanju naši biznismeni ili da dolaze sa strane. Na kraju cijela priča oko izbora u BiH se svodi na to ko će osvojiti ulogu posrednika između naših prirodnih resursa i onih koji imaju novca“, priča Podić za Bosnainfo.
Kao primjer haosa koji vlada u Bosni i Hercegovini naveo je posljednji slučaj iz Olova.
„Pronalazak buradi sa natrij-cijanidom na deponiji kod Olova. U pitanju je divlja deponija, koju nazivaju još i općinskom deponijom, i to je jedna od brojnih takvih u BiH, gdje možete doći i ostaviti bilo šta. Tek su pukim slučajem radnici javnog komunalnog preduzeća uočili burad i bili zaprepašteni sadržajem. U pitanju je količina kojom bi se moglo potrovati cjelokupno stanovništvo Bosne i Hercegovine“, kaže Podić i nastavlja:
„Mi imamo na papiru sistem pračenja opasnog otpada koji očito ne radi, jer neko ga je uvezao. Teško je sada pretpostaviti kakva je priča iza tog otpada. Uglavnom je završio na potpuno nezaštičenoj deponiji i zahvaljujući komunalnim radnicima se, nadam, to riješilo. Nema naznaka da je istraga dala bilo kakve rezultate. Opasni otpad bi se morao pratiti od proizvodnje, odnosno uvoza do njegove ili upotrebe ili skladištenja, ali očito taj sistem postoji samo na papiru. Širom zemlje je takvo stanje, otpad je izvanredna vidljiva ilustracija haosa koji postoji. U BiH ne radi niti jedna sanitarna deponija, znači deponija bez utjecaja na okoliš, sve na određen način vrše utjecaj na okolno stanovništvo. Ali, opet tu nema nikakvih napora da se to konačno riješi. To je relativno jednostavan segment za rješavanje, ali ih nije briga.“
Prema Podićevom mišljenju prečesto se nebriga za okoliš svaljuje na svijest građana Bosne i Hercegovine i njihov odnos prema prirodi, umjesto na neuređen društveni sistem.
„Ti isti građani čim pređu granicu s njima nema nikakvih problema. Nećete pročitati vijesti o Bosancima u Sloveniji kako bacaju smeće kroz prozor, mimo kontejnera. Ne, u uređenoj državi naši građani imaju izvanrednu svijest. Nije svijest posljedica individualnog odabira ili obrazovanja, nego je posljedica uređenosti, odnosno neuređenosti društvenih odnosa. Nama je cjelokupni sistem zaštite okoliša neuređen i onda su građani takvi kakvi su u takvom sistemu. Čim se čovjek prebaci u drugi sistem i njegovo ponašanje se odmah promijeni. Ljubljana ima fantastičan sistem za prikupljanje otpada, ali ako pokušate prevariti sistem kazna vam je u hiljadama eura. Kod nas ja ne znam da je iko, ikad platio kaznu za nepropisno odlaganje smeća“, naglašava Podić.
Smatra da su upravo građani najvažniji segment u odbrani priorode u Bosni i Hercegovine, jer nadležne organe takvo nešto uopšte ne interesuje.
„Obični ljudi su jedina brana potpunom uništavanju našeg okoliša. Ono što jeste odbranjeno, odbranjeno je zahvaljujući običnim ljudima, koje onda nazivaju i aktivistima. Oni koji primaju pare za zaštitu okoliša ništa ne rade. Što se tiče pobjeda, ima ih. Imamo sada u Federaciji BiH od augusta potpunu zabranu gradnje malih hidroelektrana. Međutim, toliko je problema da ih nije moguće sve efikasno rješavati, s tim što imate i drugi problem što je sve više djelova BiH potpuno pusto, tamo nemate ljudi koji će da brane svoje rijeke, svoje šume, nema više nikoga. To je sada otvoreno na bespoštedno uništavanje“, zaključio je Podić.
Dan planeta Zemlje u svijetu se službeno obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije Ujedinjenih nacija o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promovisanje održivog razvoj.