Crna hronika

Gdje je kraj CRNOJ STATISTICI na putevima u BiH: Za 4 dana POGINULO 10 OSOBA

Posljednjih nekoliko dana Republiku Srpsku, ali i BiH potresaju vijesti o stravičnim saobraćajnim nesrećama koje su odnijele brojne živote.

FOTO: ČITALAC
FOTO: ČITALAC

Samo tokom jednog vikenda, u subotu, u teškoj saobraćajnoj nesreći, na auto-putu 9. januar, kod Prnjavora, živote su izgubili narodni poslanik Srđan Todorović, njegova supruga Biljana i desetogodišnja kćerka Ana. U toj nesreći dvoje djece lakše je povrijeđeno i trenutno se nalaze u UKC RS..

Istog dana, u Hadžićima i Maglaju živote su izgubili mladi motociklisti Ramo Smajić i Harun Zahirović, dok je kod Cazina nastradala 17-godišnja djevojka Amina Jupić, kada je automobil u kojem se nalazila sletio sa puta.

U ponedjeljak je u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Kotor Varoš-Čelinac u mjestu Crna Rijeka, na licu mjesta poginuo maloljetnik (15), dok je vozač automobila (26) usljed zadobijenih povreda podlegao u UKC RS. Nesreća se dogodila kada je automobil u kojem su se nalazili udario u betonsku bankinu. Istog dana, u  Kozarskoj Dubici poginula je žena D.D. (47), vozač mopeda, kada se sudarila sa automobilom.

Ali, to nije sve. Iz Doboja je juče stigla još jedna crna vijest. U teškoj nesreći koja se u poslijepodnevnim časovima dogodila u Kotorskom kod Doboja poginuo je vozač automobila M.S. iz tog grada. U nesreći su učestvovali automobil “nisan” kojim je upravljao nastradali M.S. i kamion “man” kojim je upravljao D.K. iz Banjaluke. Vozač “nisana” poginuo je na mjestu nesreće, dok je Banjalučanin prebačen u dobojsku bolnicu.

Prekoračenje brzine- najčešći uzrok

Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, kaže za Srpskainfo da do teških saobraćajnih nesreća, mahom sa teškim povredama ili smrtnim ishodom najčešće dolazi zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja.

-Saobraćajne nesreće koje su se dogodile u proteklih nekoliko dana, možemo jednim dijelom pripisati i povećanom broju automobila iz inostranstva, jer što je više vozila na našim ulicama, raste i rizik od saobraćajnih nesreća. Ako pogledamo fotografije svih tih nezgoda, koje su se pojavile u medijima ovih dana, uglavnom se o radi čeonim sudarima, A ako vidimo da pri brzini od 70 kilometara na čas dolazi do smrtnog ishoda, po oštećenjima vozila možemo da vidimo da su te brzine bile i znatno veće. Mislim da je najveća greška naših vozača zato što olako shvataju brzine vozila kojim se kreću, te ne shvataju koliki je to rizik i koliko se on zapravo povećava sa svakim kilometrom više od dozvoljene brzine kretanja vozila – priča Ćopić.

-Mogu da primetim da je MUP RS značajno pojačao svoje aktivnosti, sve je prisutniji na terenu, a samo njihovo prisustvo svakako da utiče na svijest vozača. Ali, ne možemo da ostanemo slijepi na činjenicu da, što je veće prisustvo pripadnika MUP RS na terenu, broj izdatih prekršajnih naloga je veći. Kada vidite da je većina tih naloga upravo zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, shvatamo koji je glavni problem na putevima Srpske. To se direktno korespondira sa podacima AMS RS u pogledu mjerenja indikatora brzine kretanja, gdje svaki drugi vozač na našim putevima, van naselja, prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja – pojašnjava Ćopić.

Postojeće kazne ne daju rezultat

Kako kaže, potrebna je ozbiljna i stručna analiza stanja bezbjednosti saobraćaja na putevima u Srpskoj i BiH, ali i edukacija najmlađih vozača.

-Nakon teških saobraćajnih nesreća, često se pojavi neka inicijativa za izmenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, ali taj zakon je pretrpio toliko izmjena,  da mislim, da stvarno više nema smisla da se on mijenja. Ozbiljnom i stručnom analizom moramo da vidimo koji su to najveći propusti, te da se shodno toj stručnoj analizi pristupi izradi novog Zakona, kojim bi se sve obuhvatilo. Kada je riječ o kaznenoj politici, evidentno je da postojeće kazne, kao i mjere represivnog karaktera ne daju efekat.

Ako ćemo ići u pravcu pooštravanja kaznene politike, onda to moraju da budu drakonske kazne, kao što je to u zemljama u EU, ili da se pozabavimo preventivnim aktivnostima, jer mislim da mjere preventivnog karaktera, a naročito one koje se tiču edukacije naših najmlađih učesnika u saobraćaju, pa nadalje, su na jako niskom nivou. Onda to direktno korespondira sa podacima o javnom i saobraćajnom riziku u BiH, koja je među najgorim zemljama u Evropi po pitanju broja saobraćajnih nesreća  i poginulih, kako po broju registrovanih vozila, tako i po broju stanovništva – zaključuje Ćopić, piše Srpskainfo.