Adnan Smailbegović, bivši predsjednik Udruženja poslodavaca Federacija Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Bosnainfo pozdravio je jučerašnje usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima u Domu naroda Parlamenta FBiH, čime če biti smanjeno opterećenje na poslodavce, nakon donošenja odluke da mimimalna plata u ovom bh. entitetu iznosi 1.000 konvertibilnih maraka (KM).
Naime, predloženim zakonskim rješenjem se smanjuje zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 posto na 36 posto.
No, istovremeno je Smailbegović, koji od ponedjeljka nije predsjednik UP FBiH s obzirom da mu je istekao mandat, naglasio da je smanjenje doprinosa trebalo da se donese u paketu s odlukom o minimalnoj plati te da bi u tom slučaju imala mnogo manje negativne efekte po poslodavce, ali i samu ekonomiju FBiH.
„Na čitave doprinose to je 13,25 posto. Lijepše zvuči 13,25 posto, nego 5,5. Pošto je sada bila jako velika prića o minimalnoj plati i povećanju doprinosa na minimalnu platu, znači povećanjem sa 620 na 1.000 KM su doprinosi povećani za 300 KM. Ovim će se sada smanjiti za 87 KM, kada pričamo o minimalnoj plati. Naravno, što je veća plata, veći su doprinosi i taj će apsolutni iznos biti veći. Dakle, ovo je dobra mjera, ovo je prvi korak u smanjenju doprinosa, koji se mislim poslije 17-18 godina prvi put desio. Imamo obećanje od strane Vlade da će sljedeće smanjenje od pet posto ići sa 1. januarom naredne godine. Ja se duboko nadam da će oni i ispuniti to obećanje. Oni se uzdaju u novi Zakon o fiskalizaciji, koji bi trebao da starta negdje od devetog mjeseca. Taj zakon bi trebao da dovede neke dodatne prihode, da smanji sivu ekonomiju i da uveća prihode u budžet i vanbudžetske fondove i da to otvori prostor da se doprinosi smanje dodatni pet posto“, pojašnjava Smailbegović i nastavlja:
„To bi u konačnici bilo smanjenje za 10,5 posto ili otprilike za skoro pa četvrtinu u odnosu na ove doprinose koje danas imamo. To je već ozbiljnije rasterećenje. Tada bi bili na nivou RS-a i bili bi negdje na nivou regije, bili bi nešto niži od Hrvatske i Srbije, ali bi i dalje bili značajno visočiji od Crne Gore i Kosova. Ali, to je nešto što bi sada u ovoj fazi bio izvrstan pomak.“
O podacima kakve je minimalna plata od 1.000 konvertibilnih maraka (KM) imala na radnike u Federaciji BiH, Smailbegović ne može sa sigurnošću govoriti, jer je Vlada FBiH najavila da će ih ovih dana predstaviti.
„Iskren da budem puno je različitih podataka koji se čitaju narazličite načine. Sljedeće sedmice ćemo imati sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj jedna od tačaka efekti minimalne plate za prvi kvartal. Duboko se nadamo da će nam Vlada izaći sa preciznim podacima. Koliko je to eventualno izgubljenih radnih mjesta, koliko je to više prihoda u budžetima, koliko je to zvanična stopa inflacije, koja se definitivno desila… Mi i dalje mislimo i u to smo uvjereni da ovo nije bio nimalo dobar potez, ovako kako je napravljen. Bez obzira na neke uredbe o pomoći koje su na snazi, bez obzira i na ovo smanjenje od pet posto, sve to će malo ublažiti negativne posljedice, ali ih neće eliminisati. Međutim, Vlada je jednostavno bila čvrsto na svom stajalištu. Tako da vrijeme će pokazati koliki su ti negativni efekti“, ističe Smailbegović za Bosnainfo.
Međutim, neslužbeni podaci koje je do sada uspjelo prikupiti Udruženje poslodavaca FBiH, govore da su posljedice bile dosta teške.
„Ono što smo mi uspjeli da vidimo je da je do sada izgubljeno nekih sedam-osam hiljada radnih mjesta. To je negdje s martom. To su podaci koje mi pokušavamo da čitamo na različite načine. U principu se broj radnih mjesta uvijek pomalo povećavao, tako da znači sada imamo smanjenje i izgubljena nova radna mjesta i to je sigurni značajan negativni efekat. Inflacija, vide svi, je sve veća. Mislim da je zvanična inflacija negdje oko 3,5 posto, lani smo je bili sveli na 1,5 što je bila najniža u Evropi. Sve je to rezultat te odluke“, kaže nekadašnji predsjednik UPFBiH te dodaje:
„Mi nikada nismo imali ništa protiv minimalne plate od 1.000 KM, ali je to trebao da bude paket sa smanjenjem stopa pa da u najmanju ruku doprinosi ostanu na nivou na kojem su bili. Da ustvari svo to povećanje ide prema radnicima. To bi onda već povećalo potrošačku moć, povećalo standard ljudi, ja duboko vjerujem da bi i prihode povećalo, jer bi i plate otišle gore. Međutim, ovdje je najveći dio tog novca otišao u budžet i vanbudžetske fondove.“