Nestabilna društveno-politička situacija koja donosi nesigurnost i nepovjerenje, osnovni je problem zbog kojeg nema novih stranih investicija u Bosni i Hercegovini.
Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Snježana Kopruner, poduzetnica iz susjedne Hrvatske, jedna od najuspješnijih stranih investitorki u Bosni i Hercegovini.
Nakon kupovine tvornice za obradu metala “GS-TMT” u Travniku, u centralnoj Bosni, povećala je broj zaposlenih sa 50 na više od 500, a otvara uskoro i novi pogon u Opštini Prozor – Rama. Uz to, Kopruner trenutno gradi povoljne stanove za svoje zaposlenike.
“Nakon političke nestabilnosti, mislim da je prioritet reforma porezne politike, jer je porez na rad i zaposlenike preveliki teret za poslodavce”, objašnjava Kopruner.
Dodaje da su kriza i nesigurnost globalno prisutni posljednjih godina, pa se investitori generalno teže odlučuju da investiraju, ali da bi BiH rješavanjem ova dva problema mogla privući značajan broj stranih investitora.
Dugoročno gledano, dodaje ona, BiH bi morala ojačati pravosudni i obrazovni sistem.
“Moram iskreno reći da nisam imala loša iskustva sa pravosudnim sistemom. Međutim, gdje se god okrenete, čujete da vlada prilična nesigurnost i nepovjerenje u taj pravosudni sistem”, kaže ona.
Zvanične brojke o stranim investicijama govore jedno, a stvarnost sasvim drugo.
Direktne strane investicije u BiH su 2024. godine iznosile oko dvije milijarde maraka (oko jedne milijarde eura), pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja Centralne banke BiH, koji je objavljen polovinom aprila ove godine.
Najviše investicija privlače prerađivačka industrija, finansijske usluge, trgovina, IT tehnologija, te energetika.
Više od 60 posto iznosa čine reinvesticije i zadržana zarada investitora iz ranijeg perioda, a ne novi kapital koji dolazi u zemlju, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za RSE da podaci Centralne banke daju “potpuno pogrešnu sliku, jer nove investicije u BiH već godinama postoje samo na papiru, ali ne i u stvarnosti, prvenstveno zbog pogrešne metodologije prikupljanja i obrade podataka, ali i zbog špekulacija i fiktivnih ulaganja”.
“Na primjer, ulaganja kompanija iz BiH koje imaju stranog vlasnika se vode kao nova strana ulaganja, iako je riječ o domaćem novcu zarađenom u BiH, odnosno reinvestiranom prihodu kompanije koja u BiH posluje već 10 ili 20 godina”, objašnjava Gavran.
Dodaje da Centralna banka BiH u strane investicije ubraja, čak, i kredite, koje neka strana firma koja posluje u BiH uzme u inostranstvu za proširenje poslovanja, iako će mnogo više novca izaći iz BIH narednih godina tokom otplate tog kredita.
“Također smo imali apsurdne slučajeve, poput naftne industrije u Republici Srpskoj, koja godinama gomila gubitke, dok se istovremeno ruski vlasnik rafinerije nafte u Brodu, rafinerije ulja u Modriči i lanca benzinskih pumpi zvanično prikazuje kao jedan od vodećih stranih investitora. Mada stvarna dobit za BiH ne postoji, već je riječ, prije svega, o izvlačenju novca iz BiH”, objašnjava Gavran.
Kaže da je nakon početka rata u Ukrajini bilo mnogo fiktivnih ulaganja i špekulacija, zbog kojih je Ruska Federacija bila statistički vodeći ulagač na papiru, iako na terenu i u stvarnosti nije bilo nikakve ekonomske aktivnosti, niti pokretanja poslova ruskih ulagača, već je bila riječ o potezima koje su povlačile neke ruske kompanije da bi izbjegle sankcije.
Naime, ruska državna firma “NjeftegazInKor” je vlasnik Rafinerije nafte u Brodu i Rafinerije ulja Modriči, na sjeveru BiH. Vlasnik je i “Optima grupacije”, sa oko 80 benzinskih pumpi “Nestro”, većinom u entitetu Republika Srpska.
Na kraju prošle godine je samo Rafinerija u Brodu imala akumulirani gubitak od skoro 884 miliona maraka (542 miliona eura), dok su kratkoročne obaveze kompanije premašivale vrijednost obrtne imovine za 133 miliona maraka (86 miliona eura).
Prema podacima Centralne banke BiH, Ruska Federacija je do 2020. godine uložila ukupno 705 miliona maraka (352 miliona eura) u BiH.
Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.