Politika

Putin proširio Zakon o stranim agentima, Dodikov je za sada stavljen van snage

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas zakon putem kojeg se stranim agentima proglašavaju oni koji pomažu međunarodnim organizacijama, u kojima Rusija ne učestvuje, objavljeno je danas na internet stranici Kremlja u sekciji zvaničnih pravnih akata.

FOTO: TWITTER/PRINTSCREEN
FOTO: TWITTER/PRINTSCREEN

Riječ je o zapravo o izmjenama Zakona o stranim agentima kojeg je Rusija usvojila još 2012. , a značajno ga proširila 2022. godine. Ovaj zakon je režimu Vladimira Putina postao jedan od primarnih alata za suzbijanje kritike, piše Fokus.

Nova verzija

Nova verzija Zakona o stranim agentima potpisana danas dodatno pooštrava kontrolu Kremlja, proširujući opseg onoga ko može biti označen kao “strani agent” – oznaka koja nosi teške zahtjeve za finansijsko izvještavanje, kazne i široko rasprostranjenu društvenu stigmu.

Pročitajte još

Prema novim pravilima, pojedinci mogu biti označeni kao “strani agenti” zbog pomaganja u provođenju odluka koje donose međunarodna tijela u kojima Rusija nije učesnik ili stranih državnih institucija, ako se procijeni da ti postupci ugrožavaju rusku sigurnost.

Kao što je poznato režim u Republici Srpskoj još lani je krenuo stopama Rusije u kreiranju istog zakona, te ga je u konačnici 26. februara ove godine na sjednici NSRS usvojio. Na istoj sjednici je, dakle, usvojen Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat kao “zakon o stranim agentima”.

Na istoj sjednici su usvojeni i zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Poreski inspektori u redakcijama

Međutim, Ustavni sud je sve navedene zakone privremeno stavio van snage. U obrazloženju u vezi sa stavljanjem van snage zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS Ustavni sud BiH je naveo:

“Polazeći od općepoznate činjenice da je rad nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri finansiran od stranih subjekata, Ustavni sud smatra da se tim zakonom prima facie uspostavlja razlika u postupanju koja može dovesti do diskriminacije. Prema tome, Ustavni sud zapaža da Zakon uspostavlja diferenciran tretman neprofitnih organizacija na osnovu izvora njihovog finansiranja, što možedovesti do diskriminacije i nesrazmjernog ograničenja osnovnih prava i sloboda, naročito slobode udruživanja i izražavanja”.

U međuvremenu kako je objavio portal Detektor.ba  poreski inspektori stigli su u kontrolu portala Capital, medija koji kritički izvještava o radu vlasti. Na meti su i drugi mediji s područja RS-a koji kritički izvještavaju o radu vlasti u tom entitetu.