BiH

Peter Handke ponovo negirao genocid u Srebrenici: Evo šta je sada izjavio

U ponedjeljak navečer, austrijska državna televizija ORF emitovala je u emisiji „Kulturmontag“ razgovor s književnikom iz Koruške, Peterom Handkeom.

FOTO:  EPA-EFE/ANDERS WIKLUND
FOTO: EPA-EFE/ANDERS WIKLUND

Kako je najavljeno, riječ je o „jednom od njegovih rijetkih televizijskih intervjua“. Međutim, ono što je trebalo biti veliki novinarski potez, pretvorilo se u potpunu katastrofu. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz 2019. godine iskoristio je medijski prostor da još jednom negira i umanjuje genocid u Srebrenici.

„Genocid me ne zanima. Po meni, ono što se tamo desilo bio je bratoubilački rat. To je nešto mnogo gore“, rekao je Handke u intervjuu. Dodao je i: „Genocid je pravni izraz, a bratoubistvo je biblijski izraz – i to je ono što se desilo. Neću dopustiti da mi riječi propisuju neki bezveznjaci koji pojma nemaju o jeziku, slogovima, ritmu i melodiji.“ Voditeljica nakon toga nije postavila dodatno pitanje, već je uslijedila promjena teme, piše austrijski TAZ.

Genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine predstavlja najteži ratni zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pod komandom Ratka Mladića, trupe bosanskih Srba ubile su više od 8.000 Bošnjaka u „zaštićenoj zoni“ pod mandatom UN-a. Masakr je, zbog svoje planske i sistematske prirode, od međunarodnih sudova pravno kvalifikovan kao genocid.

Sporne izjave

Još tokom 1990-ih i 2000-ih, Handke je bio izložen oštroj kritici zbog svog odnosa prema ratnim zločinima koje su počinili Srbi. U decembru 1996. sastao se s Radovanom Karadžićem, koji je tada već bio optužen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti.

Handke je u svojim tekstovima genocid u Srebrenici nazivao „navodnim genocidom“, a mjesta masovnih ubistava nazivao je „navodno mjestima masakra“. Potpisao je i apel umjetnika u odbranu bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, kojem se sudilo za ratne zločine, te objavljivao tekstove kritične prema Haškom tribunalu.

U svjetlu te prošlosti, postavlja se pitanje zašto je ORF Handkeu pružio tako nekritičku platformu. Povod za intervju nije bio poseban – razgovor se samo usputno dotakao njegove nove knjige. I ostale izjave bile su sporne: kazao je da više „ne može slušati riječ demokratija“, te je djelimično osporio da je njegova nova domovina Francuska uopće demokratska: „Francuska je demokratija u kojoj postoji mnogo malih diktatura“, rekao je, bez dodatnog objašnjenja.

Simptomatičan je i način na koji je ORF reagovao na val kritika, koje su stigle i od brojnih pripadnika balkanske dijaspore iz Beča. „Uz svu očekivanu polarizaciju, kulturna redakcija ORF-a odlučila je dati prostor Peteru Handkeu kao jednom od najvažnijih austrijskih autora i nobelovcu. Tema razgovora trebala je biti njegova nova knjiga, njegov pogled na stanje u svijetu i, naravno, njegove kontroverzne političke stavove“, saopćio je ORF kao odgovor na upit.