Pravni tim slovenačke firme “Viaduct” podnio je informaciju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u ovom slučaju koji je u proteklom periodu aktuelna tema u Bosni i Hercegovini kojoj, ukoliko se ne otplati dug Republike Srpske koji je sada veći od 110 miliona KM, prijeti kolaps, prije svega bh. zračnog prostora, a onda i platnog prometa jer su posljedicama neisplate ovih sredstava najpogođenije BHANSA i Centralna banka BiH.
Kako je za N1 nezvanično potvrđeno, pravni tim “Viaducta” je podnio informaciju o izvršenom krivičnom djelu Tužilaštvu KS protiv Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH jer se smatra da nisu dovoljno ažurno pristupili rješenju problema.
Kada je riječ o slučaju Viaduct važno je istaći da se ovdje radi o, kako je već navedeno, dugu Vlade RS koji je sada veći od 110 miliona eura budući da dnevne kamate iznose 18.000 KM.
Međutim, problem je nastao kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.
Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.
Pravni tim “Viaducta” je dostavio informaciju Tužilaštvu BiH protiv Vijeća ministara i Predsjedništva iako je dužnik Republika Srpska zato što, kako je sinoć u emisiji Pressing pojasnila Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, jer je riječ o međunarodnoj arbitraži i BiH kao država ima međunarodni subjektivitet, a ne entitet. Detaljnije o tome čitajte ovdje.
Kada je riječ o otplati ovog duga još nije pronađeno konačno rješenje. Nude se prijedlozi, ali ne nailaze na odobravanje. Tako je Vijeće ministara BiH na sjednici prošle sedmice usvojilo zaključak da se sazove Fiskalno vijeće BiH na kojem je razmatrana otplata duga uz predstavljanje dvije opcije isplate – da se iz dobiti Centralne banke BiH izdvoje sredstva za otplatu ili da se okvir za institucije Bosne i Hercegovine poveća za 68 miliona KM.
Sastanak Forte i BHANSA-e
Na ova rješenja nisu pristali predstavnici Federacije BiH, tačnije premijer Nermin Nikšić i dopremijer Toni Kraljevć zato što su oba rješenja bila većinski po štetu tog entiteta. Detaljnije o tome čitajte ovdje.
Nakon neuspjelog dogovora na Fiskalnom vijeću BiH, uslijedila je nova sjednica Vijeća ministara prije dva dana na kojoj su usvojena dva zaključka. Kako je pojasnio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto jedan od njih se odnosi na zaduženje SNSD-ovog ministra finansija BiH Srđana Amidžića da u proceduru pošalje novu verziju državnog budžeta, a drugi se naslanja na resor Fortinog ministarstva koji treba pronaći rješenja za privremeno finansiranje BHANSA-e prije svega jer je ona trenutno najugroženija u ovom postupku budući da su joj blokirani računi, a ukoliko ona stane s radom ugrozit će se i rad aerodroma u BiH, ali i funkcionalnost bh. neba. Detaljnije o tome ovdje.
Shodno tome, danas je Forto održao sastanak sa sindikatom BHANSA-e na kojem je predstavio plan za privremeno finansiranje ove Agencije, a sve kako bi se spriječile dalje rigorozne mjere koje bi uprava morala poduzeti te kako samim time ne bi došlo do upitne funkcionalnosti bh. neba i aerodroma širom BiH.
Forto je također poručio da je BHANSA kolateralna šteta u ovom procesu te je poručio i to da je pripremljena odluka o privremenom finansiranju BHANSA-e u nacrtu te će se naći u utorak na sjednici Vijeća ministara BiH. Dodao je da se nada da će svi pokazati dovoljno razuma da se ona i usvoji kako bi se barem ovaj dio problema riješio dok se ne iznađe način za otplatu duga.
Iz sindikata BHANSA-e su danas naveli da nakon ovog sastanka vide svjetlo na kraju tunela.
Međutim, BHANSA nije jedina koja je kolateralna šteta u cijelom ovom procesu. Tako je Centralnoj banci BiH Općinski sud u Mostaru uručio rješenje o zapljeni imovine ove banke u ovom gradu, ali važno je istaći da nije samo Centralna banka BiH u ovom procesu oštećena. Naime, nakon što je dug koji je sada veći od 110 miliona KM prema Viaductu došao na naplatu, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) se već bori sa velikim posljedicama. Evropska organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) blokirala je sredstva ovoj Agenciji čija je uprava bila prinuđena smanjiti platu svojim radnicima, a postoji mogućnost da se, ukoliko se ne riješi ova situacija, ugrozi funkcionalnost bh. neba i aerodroma širom BiH.
Upravo je o ovoj temi nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH govorio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković koji je imao jedan prijedlog otplate ovog duga koji bi se također odnosio na Upravu za indirektno oporezivanje.
Konaković je tako spomenuo dokument iz oktobra prošle godine koji se nalazi na stranici Parlamenta BiH pod nazivom “Izvještaj o provedenoj reviziji učinka na temu: Višegodišnja kapitalna ulaganja”. Riječ je o izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
“O tome smo u zadnje vrijeme najviše pričali zbog ove zgrade Uprave za indirektno oporezivanje i na ovoj poziciji višegodišnjih kapitalnih ulaganja po ovom revizorskom izvještaju stoje stotine miliona KM od kojih su značajan dio budžetska sredstva. Dakle, moguće je platiti dug ili dio duga odlukom koje Vijeće ministara u Prijedlogu o zakonu o budžetu ove godine može predložiti Predsjedništvu i Parlamentu BiH tako da se izvor za plaćanje ovog duga može naći kod ove zgrade UIO, ali i drugih kapitalnih investicija koje stoje i iz godine u godinu prenose, ne realizuju novac i u ovoj reviziji je navedeno da ono što bi trebalo trajati tri u prosjeku traje sedam i više godina. To je jedan neefikasan sistem koji isto tako može biti i izvor rješenja ove trenutne situacije”, naveo je Konaković.
Kada je riječ o Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH u jednoj od ranijih izjava je stava da je najbolja odluka da se korekcijom u državnom budžetu iznađu sredstva za isplatu navedenog duga. Poručila je da bi na naplatu državi BiH mogle doći i druge arbitraže koje i dugovi koje je RS napravila, a koji, prema dosadašnjim procjenama iznose više od dvije milijarde KM.
A upravo se te druge arbitraže spominju otkako je na naplatu došao Viaduct, a o njima detaljnije je govorio za N1 nedavno Muhamed Hasanović, zamjenik državnog ministra ekonomije i trezora.
Veto Nikšića
Nakon što je Nikšić uložio veto da se otplati dug RS-a putem rješenja koja bi bila najpogubnija po Federaciju BiH, oštro je reagovao SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac koji je prozvao federalnog premijera rekavši da mu je najbolje da šuti i da njegova vlada bježi od odgovornosti.
Poruka da Vlada FBiH bježi od odgovornosti je u najmanju ruku ironična budući da upravo vlast RS-a nije otplatila dug već ga je prebacila na račun države, a prema svim ranijim pokazateljima i činjenicama mogli su ovaj problem davno riješiti i bili u obavezi isto i učiniti jer su zvaničnici tog entiteta potpisali dokument kojim su se na to obavezali.
Da se dug može izmiriti bez štete po državu BiH, a sve prema zakonu, pojasnio je to bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović o čemu detaljnije možete pročitati na ovom linku.
Jučer se oglasio i vlasnik “Viaducta” koji je poručio da neće stati i da će svoj dug naplatiti na ovaj ili onaj način.
Iz Tužilaštva BiH se, s druge strane, nisu dosad nijednom oglašavali o ovom slučaju. N1 je poslao upit da li je formiran predmet za “Viaduct” i da li je ikako i naloženo da se pokreće istraga, međutim, do objavljivanja ovog teksta iz ove pravosudne institucije nisu odgovorili.