Osim Nikšića, protiv ovakvog rješenja isplate duga RS-a bio je i dopremijer FBiH Toni Kraljević, potvrđeno je za N1.
Važno je istaći da je Nikšić ostao pri svom ranijem stavu.
“Ne damo novac Federacije BiH separatistima iz RS-a za pokrivanje duga i tačka. Kada treba platiti dugove onda im je dobra Bosna i Hercegovina, onda može i budžet. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezala da će isplatiti sve novčane kazne, a sporazum je potpisala tadašnja premijerka entiteta Željka Cvijanović. Izvolite i ispunite svoju zakonsku obavezu, Federacija BiH neće i nije dužna. Jasno nam je da je Federacija Bosne i Hercegovine razvijeniji, stabilniji i finansijski znatno nadmoćniji partner u državi”, naveo je ranije Nikšić.
Da vlasti Federacije BiH neće pristati na ovaj prijedlog isplate duga RS-a pretpostavljao je i ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
“Ako Fiskalno vijeće ne odobri ovo što možemo i očekivati jer ako bi se radilo o preraspodjeli novca od Centralne banke to bi značilo da bi jedan dio ovih sredstava išao na štetu FBiH i možemo očekivati da FBiH ne pristane na ovaj način rješava ovaj problem. U tom slučaju ćemo na sjednici Vijeća ministara u utorak razmatrati druge opcije deblokade BHANSA-e kako ne bi došlo do blokade kontrole neba u BiH”, naveo je Forto.
Istog mišljenja je i Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH koja je zakazala današnju sjednicu Fiskalnog vijeća BiH, ali je isto tako stava da se ovaj dug treba otplatiti iz budžeta BiH smatrajući da treba u njemu napraviti korekcije.
Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH je naveo da se ne mogu napraviti korekcije jer budžeta nemamo na privremenom smo finansiranju, a s druge strane, u zakonu o finansiranju institucija stoji da se mogu obezbijediti sredstva ako su institucije BiH ugrožene
“Dakle, BHANSA je ugrožena u ovom momentu i možemo izdvojiti ta sredstava i trebamo na taj način da razmišljamo, a nikako da korigujemo i diramo budžet za kojeg smo već pokrenuli usvajanje pa da ga ponovo vraćamo u Fiskalno vijeće BiH jer su svi napori usmjereni u jednom pravcu, a to je da se isfinansira od dobiti Centralne banke BiH”, istakao je Hasanović koji je detaljno analizirao ovaj problem za N1, a što možete čitati ovdje.
Kako će se otplatiti ovaj dug još nije jasno, ali je jasno da ovaj dug iz dana u dan raste po 18.000 KM zateznih kamata i već sada on iznosi oko 70 miliona eura.
Podsjetimo, Vlada Republike Srpske 2004. dodjeljuje koncesiju Viaduktovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu.
Iste godine RS dodjeljuje koncesiju za HE Bočac 2, čime onemogućava realizaciju originalnog projekta Viadukta.
Viadukt pokreće arbitražu 2014, tvrdeći da mu je nanesena šteta raskidom ugovora.
Arbitražno vijeće u Washingtonu presuđuje u korist Viadukta i obavezuje BiH na isplatu 40 miliona eura, međutim, važno je istaći da svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viadukt raste 18.000 KM i on je sada veći od
Slovenačka firma “Viadukt i drugi” pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.
→Skupi penali zbog “Viadukta”: Kako je RS odbila nagodbu, pa BiH sada plaća ceh
Do ovog problema je došlo kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.
Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.
Shodno tome, radnici BHANSA-e, tačnije, kontrolori leta su već digli svoj glas i traže od nadležnih da riješe ovaj problem koji bi mogao imati ogromne posljedice po državu.