Predlagači su naveli da su detaljnom analizom oko 800 saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama, teže i lakše povrijeđenim i materijalnom štetom, utvrđeni propusti koji najčešće dovode do nastanka saobraćajnih nesreća.
Dodaju da su na osnovu provedene analize, utvrđena i zakonska rješenja koja bi djelovala na najčešće uzroke nastanka saobraćajnih nesreća na putevima u Bosni i Hercegovini.
Saobraćajne nesreće s poginulim i teško povrijeđenim osobama najčešće nastaju kao posljedica uticaja nekoliko faktora, a to su: brzina, alkohol, narkotici i bezobzirno kršenje saobraćajnih propisa – naveli su predlagači.
Napominju da ono što u trenutnom Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH nema, a što bi trebalo da utiče na učesnike u saobraćaju jeste definiranje pojma „obijesna odnosno bahata vožnja”. Na osnovu analize saobraćajnih nesreća s poginulim i teško povrijeđenim osobama, pojam „obijesna odnosno bahata vožnja” bi trebalo definirati kao ekstremni primjer svih navedenih uzroka nastanka saobraćajnih nesreća.
Definiranje pojma „obijesna odnosno bahata vožnja” trebalo bi podići svijest učesnika o opasnostima koje proizvodi brzina, vožnja pod uticajem alkohola, narkotika, preticanje na punoj liniji, prolazak na crveno svjetlo itd. – naveli su predlagači u obrazloženju navedenog zakona.
Članovi Komisije razmotrili su dopis Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine u vezi sa izvršnim nalogom o zapljeni zbog duga Bosne i Hercegovine prema kompaniji „Vijadukt d. o. o. Portorož“.
Nakon diskusije usvojili su zaključke kojim su zatražili od Vijeća ministara BiH i Pravobranilaštva BiH da, u roku od sedam dana, dostave informaciju o realizaciji Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa ovim predmetom, a koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, kao i informaciju o tome da li su ove institucije obavijestile Tužilaštvo BiH o mogućim počinjenim krivičnim djelima u vezi s predmetnim Sporazumom. Postavili smo pitanje predstavnici Pravobraniteljstva da li su oni ‘potegnuli’ problem odgovornosti. Ako je neko radio nesavjesno, pa se dogodila šteta, da li je o tome obaviješteno Tužiteljstvo. To će biti i naš zaključak da to tražimo, da i Vijeće ministara BiH i Pravobraniteljstvo obavijeste nadležna tužiteljstva o moguće počinjenom krivičnom djelu u ovom užasno teškom predmetu, gdje je dnevna kamata 9.000 eura – kazao je novinarima predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović.
Dodao je da su članovi Komisije postavili pitanje je li obaviješteno Tužiteljstvo, te da je iz odgovora predstavnice Pravobraniteljstva on zaključio da nije o tome obaviješteno Tužiteljstvo.
Komisija je usvojila Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2024. godinu.
Usvojen je i Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju za 2024. godinu. Uz ovaj Izvještaj usvojen je i zaključak kojim Komisija predlaže Predstavničkom domu PSBiH da pozove Dom naroda PSBiH da se izjasni o Prijedlogu odluke o imenovanju članova Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Federacije BiH, obzirom na to da je Predstavnički dom na sjednici održanoj 23. februara 2023. godine, usvojio Odluku o imenovanju članova Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Federacije BiH.
Za narednu sjednicu odgođeno je razmatranje dopisa generalnog direktora BHRT-a u vezi s trenutnim stanjem u BHRT-u.