U intervjuu donosi konkretne podatke o javnom dugu, otkriva razloge zašto se svake godine dramatizira oko novih zaduženja, te otvoreno govori o neophodnosti političkog reseta i promjeni modela upravljanja.
Bosnainfo: Tvrdite da je zaduženost Republike Srpske dvostruko veća nego Federacije BiH. Kako komentarišete izjave Vlade RS da su njihova zaduženja “historijski mala”?
Jelena Trivić: Ako gledamo zaduženost kroz prizmu posljednjih deset godina, onda možemo reći da je današnji nivo zaduženja u RS minimalan – ali samo u odnosu na nas same. Međutim, kada se poredimo s drugima, činjenice su vrlo jasne: javni dug Republike Srpske iznosi 6,5 milijardi KM, a BDP za 2024. godinu je procijenjen na 17,1 milijardu. To znači da je zaduženost 38%. U Federaciji BiH javni dug je 6,4 milijarde, a BDP 34,4 milijarde – što je zaduženost od 18,6%. Za poređenje, Bugarska, koja ima sličan fiskalni okvir, ima zaduženost od 24%.
Ovo nisu političke procjene, nego brojke koje jasno govore da je stanje zabrinjavajuće. Vlada RS snosi punu odgovornost za to. Poseban problem predstavlja servisiranje duga – godišnje otplate kredita dostižu milijardu KM, a već iduće godine očekuje nas iznos od 1,6 milijardi. Zbog političkih okolnosti, više se ne možemo zaduživati na međunarodnim tržištima, kao što je to ranije bilo moguće putem obveznica na Bečkoj i Londonskoj berzi.
Bosnainfo: Zaduženost RS je gotovo dvostruko veća od one u Federaciji BiH. Šta to znači za ekonomsku stabilnost Republike Srpske?
Trivić: Ne govorim o bankrotu, ali dug je ozbiljan teret za ekonomski rast. To je kao da plivate s tegovima na nogama – možete se kretati, ali usporeno. U Federaciji je situacija opuštenija, a privredna slika nešto bolja. Kod nas, fokus Vlade je na traženju novih kredita kako bi se servisirali stari dugovi. Nema ozbiljnog rada na reformama, nema rasterećenja privrede, niti stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta. U Republici Srpskoj je uspjeh to što su budžetske isplate redovne – kao da to nije ustavna obaveza vlasti.
Bosnainfo: Šta vlasti u RS trebaju učiniti kako bi stabilizirale javne finansije i spriječile dublju ekonomsku krizu?
Trivić: Ove vlasti to ne mogu. Ušle su u spiralu zaduženja iz koje nema izlaza – svake godine trebaju nova, velika zaduženja kako bi otplatili prethodna. Nemaju kredibilitet da pregovaraju o reprogramiranju dugova. Potreban je apsolutni diskontinuitet u društveno-političkom smislu, kako bi se otvorio prostor za novi ekonomski pristup. Imali su više od 15 godina da sprovedu fiskalnu konsolidaciju – da obuzdaju nepotrebnu potrošnju i efikasnije troše javni novac, ali to nije urađeno.
Bosnainfo: Koje smatrate ključnim greškama trenutne vlasti koje su dovele do ovakvog stanja?
Trivić: Ekonomska politika se vodi stihijski, bez plana. Sjetimo se emisije obveznica na Londonskoj berzi – sam Dodik je rekao da je to dug koji će vraćati neka druga vlast. Vidjećemo ko će to biti 2026. godine. Upravljanje javnim resursima je katastrofalno – gubici u zdravstvu, gubici u javnim preduzećima. Sistem je truo do dna – od kriminalnih radnji do legalizirane pljačke kroz javne nabavke. Korupcija je normalizovana na svim nivoima, ne govorim samo o SNSD-u, već i o drugim strukturama, uključujući i lokalne vlasti u Banjaluci.
Bosnainfo: Više puta ste isticali potrebu za “resetom” Republike Srpske. Šta konkretno podrazumijevate pod tim?
Trivić: Reset znači da oni koji su nas doveli u ovu situaciju treba da se politički penzionišu, a njihove loše prakse moraju nestati. Ne možete očekivati od ljudi koji vladaju 20 godina da promijene sistem – to nije prirodno. Reset znači novi ljudi, nova filozofija, novi način razmišljanja i vođenja javnih poslova.
Bosnainfo: Postoji li, po vašem mišljenju, politička volja da se to i dogodi?
Trivić: Trenutno ne. Sadašnja vlast nema ni kap političke volje da pokrene promjene. Sistem je namješten tako da štiti postojeće stanje. Možete imati najpoštenijeg direktora neke javne ustanove, ali ako je sistem truo – nema mu pomoći. Nama treba politički vjetar promjena koji će izbaciti nove, sposobne ljude na površinu. Vjerujem da će ta prilika ponovo doći. Bila je 2022. godine, ali smo je propustili. Ipak, borba nije završena – ja sam optimista.