Posljedice će, uz dio regije, osjetiti i ekonomija BiH. No, ne u velikoj mjeri, umiruju iz Spoljno-trgovinske komore BiH.
“Nisu tako velikog obima, s obzirom na to da ukupne razmjene od 1% se odnosi na SAD”, pojašnjava predsjednik Ahmet Egrlić.
Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona. Najveći izvoz odnosi se na oblast namjenske industrije koja čini više od 60% ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM, zbog čega će ovaj sektor podnijeti i najveći teret. Više od 50 m iliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju, piše N1.
“To ne znači da će izvoz biti zaustavljen. Ne znači da se neće naći način da se kroz korekciju cijena nastavi poslovanje s kompanijom iz SAD, ali svakako da će biti jedan izazov koji nas očekuje u narednom periodu”, dodaje Egrlić.
Iako bh. ekonomija carinama neće biti pogođena direktno, indirektno hoće, shodno strukturi izvoza. Domaća preduzeća najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije.
“Ako znamo da je naša industrijska proizvodnja, u velikoj mjeri, vezana za tu auto-industriju EU, smanjene narudžbe SAD, smanjeni obim prodaje će se svakako negativno odraziti, prije svega, na auto-industriju BiH, na metalnu industriju, na sve one sektore koji rade za EU”, kaže Damir Bećirović, INTERNACIONALNA POSLOVNO-INFORMACIONA AKADEMIJA TUZLA.
Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća.
“Glavnina bh. trgovine se odvija u trouglu Rim-Beograd-Berlin i ono što je nama posebno bitno je da mi moramo više da radimo na diverzifikaciji izvoznih tržišta, kako bi smanjili zavisnost o poslovnom ciklusu, u ovom slučaju, u Evropskoj uniji”, ističe Rijad Kovač, V.D. DIR. ZAVODA ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA FBIH.
A imajući u vidu da bi potencijalni odgovor drugih država mogao da bude u vidu kontramjera, ovaj potez mogao bi da prouzrokuje dramatično više cijene.
“Jako me impresionirala reakcija, ili manjak iste, od meksičke predsjednice koja je rekla da neće nikakve kontramjere preduzeti. Sačekaće da vide kako će se stvari odvijati”, mišljenja je Sanel Halilbegović, PROFESOR NA BURCH UNIVERZITETU.
Posebno je zabrinjavajući pad industrijske proizvodnje u BiH kojem svjedočimo već gotovo dvije godine, zbog recesije, ili ekonomske stagnacije u EU, što bi, dalje, značajno, moglo da pogorša položaj bh. industrijskih izvoznika.
Iako je trenutno veoma teško, ali i rano izračunati ukupnu štetu po bh. ekonomiju, naši sagovornici zaključuju da će gubitaka, ipak, biti.
Zbog svega toga, BiH bi trebalo da usmjeri pažnju i na jačanje veza i u okviru regionalnog tržišta. Svaki privredni subjekat moraće da se snalazi sam u ovom problemu, bez podrške diplomatije ili vlasti jer domaće domaće tržište je suviše malo da bi moglo samo da prevlada ove probleme.