Po riječima Ahmeda Kulanića, direktora Memorijalnog centra Sarajevo ovaj projekat provodi ustanova, na čijem je čelu, u saradnji sa Federalnm ministarstvom rada i socijalne politike i udruženjima žrtava rata.
– Uspjeli smo, u saradnji sa predstavnicima udruženja i Federalnog ministarstva, izborom najboljeg idejnog rješeenja, načiniti prvi korak ka realizaciji izgradnje Prvog spomenika žrtvama ratnog zločina silovanja, rekao je Ahmed Kulanić. Ovo je jedan od segmenata Muzeja stradanja građana BiH, koji će budućim generacijama prezentovati istinu o golgotama kroz koje smo prolazili tokom odbrambeno- oslobodilačkog rata u BiH 1002.-995. godine.
Midheta Kaloper, članica komisije za izbor idejnog rješenja Prvog spomenika žrtvama ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini zahvalila se Memorijalnom centru Sarajevu, Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine i svima drugima koji su podržali ideju o izgradnji jednog ovakvog spomen obilježja.
– Mi smo narod koji nevolje brzo zaboravi čim one prođu, rekla je Midheta Kaloper. Otuda treba imati spomen obilježja koja će nas, s vremena na vrijeme, podsjećati na strahote koje su nas pratile, ne zbog osvete već zbog toga da nas, u vremenu pred nama, opominju i ne dozvole da se golgote ponove.
– Ovo je jedan od naših pokušaja da kulturu sjećanja učinimo trajnom u kolektivnom sjećanju, rekao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH. Ovo je spomenik ljudskoj hrabrosti, dostojanstvu i neuništivosti duha bosanskog čovjeka. Naša je i moralna, i nacionalna i patriotska i istorijska obaveza da nedopustimo da se patnja žena ali i njihova snaga izgubi iz kolektivnog sjećanja.
-Tema je bila teška za projektovati, kaže Asmir Šabić, jedan od autora prvonagrađenog idejnog rješenja Spomenika žrtavama ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini. Međutim, trudio sam se da, zajedno sa Zulejhom Šabić Zatrić, uz maksimalno poštovanje, na adekvatan način odradim povjereni zadatak. Zločin silovanja je najteži oblik seksualnog nasilja koji ostavlja dugotrajne i teške posljedicena žrtve. Ne postoji spomen obilježje, skulptura, pjesma, slika, muzička kompozicija koja u potpunosti može dočarati preživljenu traumu žrtava seksualnog zločina silovanja. Zadatak ovakvog spomenika je da podsjeća, edukuje i da nas podstakne na razmišljanje o podnesenoj žrtvi. To će biti mjesto gdje žrtvama odajemo počast, gdje ćrmo učiti o historiji i borbi protiv svake vrste nesuvislosti.
Pored Asmira Šabića i Zulejhe Šabić Zatrić, autora prvonagrađenog idejnog rješenja Prvog spomenika žrtavama ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini, nagrade su primili i Amela Kos i Amila Terzić, autori drugonagrađenog i Studio dva d.o.o, autori trećenagrađenog idejnog rješenja.