U ovoj godini BDP će porasti za 3,3 posto, procijenilo je ministarstvo finansija u godišnjem Ekonomskom i finansijskom dokumentu (DEF), blago povisivši procjenu iz aprila zahvaljujući snažnom rastu u prvih šest mjeseci.
U drugoj polovini godine BDP će blago pasti, pokazuju procjene objavljene jučer.
Prognoza za iduću godinu snižena je s 2,4 na samo 0,6 posto.
Ministarstvo finansija sada očekuje za pola postotnog boda niži budžetski deficit u ovoj i idućoj godini, od 5,1 odnosno 3,4 posto BDP-a.
Procjena ovogodišnjeg javnog duga snižena je sa 147 na 145,4 posto BDP-a. U eurozoni samo Grčka ima viši javni dug, iskazan udjelom u BDP-u.
U 2023. trebao bi se smanjiti na 143,2 posto BDP-a.
Inflacija bi u prosjeku ove godine trebala iznositi 6,6 posto i kliznuti na 4,5 posto u 2023.
Rekordno visoka inflacija smanjuje ogromni italijanski javni dug, uprkos sniženim prognozama za ekonomiju, a rast cijena nafte i plina povećava istovremeno prihode od poreza na dodanu vrijednost i akciza.
Ministarstvo u izvještaju navodi i da je Italija do sada uspjela potrošiti oko 21 milijardu eura sredstava EU za oporavak od pandemije.
Na raspolaganju joj ostaje još dodatnih 170 milijardi za ulaganja do 2026. godine ako napravi sve što je dogovorila s Briselom, javlja Hina.