Dok proizvođači tenkova, radara i oružja nastoje povećati proizvodnju kako bi Europa preuzela veću odgovornost za vlastitu sigurnost pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, njemački automobilski sektor prolazi kroz krizu. Proizvođači automobila smanjuju broj radnih mjesta i zatvaraju pogone zbog pada potražnje i sporog prelaska na električna vozila.
Preusmjeravanje industrije
Kompanija Rheinmetall, vodeći europski proizvođač municije, prošle sedmice je najavila da će dvije fabrike, koje trenutno proizvode dijelove za automobile, preusmjeriti na proizvodnju vojne opreme. Proizvođač radarskih sistema Hensoldt pregovara o preuzimanju oko 200 radnika iz autoindustrijskih giganata Bosch i Continental.
„Koristimo poteškoće u automobilskoj industriji“, izjavio je izvršni direktor Hensoldta Oliver Doerre, nagovještavajući da bi dodatna ulaganja mogla više nego udvostručiti godišnju proizvodnju radara TRML-4D, ključnog za ukrajinsku odbranu od Rusije, sa sadašnjih 12 na između 25 i 30 sistema godišnje.
Povećanje vojne potrošnje
Na hitnom samitu u Londonu u nedjelju, europski lideri složili su se da moraju povećati izdvajanja za odbranu. Sastanak je uslijedio nakon javnog sukoba predsjednika Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, koji je bacio sumnju na buduću američku podršku Ukrajini.
Europski lideri će u četvrtak raspravljati o prijedlogu prikupljanju 800 milijardi eura za naoružavanje, uključujući i 150 milijardi eura zajedničkog zaduživanja. U Njemačkoj, stranke koje pregovaraju o formiranju nove vlade predložile su osnivanje fonda od 500 milijardi eura za infrastrukturne projekte i reviziju fiskalnih pravila kako bi značajno povećale vojnu potrošnju, prenosi N1.
Ove najave izazvale su rast dionica njemačkih odbrambenih kompanija, uključujući Rheinmetall, Thyssenkrupp, Hensoldt i Renk, koje su u srijedu porasle od 3,4% do 8,3%.
Privredni impuls kroz vojnu proizvodnju
Prelazak na vojnu proizvodnju mogao bi pomoći njemačkoj ekonomiji, koja se bori s visokim troškovima energije, birokratijom i snažnom konkurencijom iz inostranstva. Prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW Kiel), rast vojne potrošnje EU sa sadašnjih 2% na 3,5% BDP-a mogao bi povećati ukupni europski BDP od 0,9 do 1,5% godišnje.
“Iskustva američke ekonomije pokazuju da takva vojna ulaganja mogu donijeti značajne dobitke u produktivnosti, tehnološke inovacije i ekonomske efekte šireg dometa“, izjavio je ekonomista IfW Kiel Johannes Binder.
Prema procjenama EY instituta, povećanje vojne potrošnje na 3% BDP-a u Njemačkoj dovelo bi do više nego udvostručenja godišnjih investicija na 25,5 milijardi eura, stvaranja 245.000 novih radnih mjesta i pokretanja ekonomske aktivnosti vrijedne gotovo 42 milijarde eura godišnje.
Njemačka namjenska industrija zapošljavala je 387.000 ljudi u 2022. godini – upola manje od autoindustrije, čiji je prihod tada iznosio 506 milijardi eura, dok je namjenski sektor ostvario 47 milijardi eura.
“Namjensku industriju moramo posmatrati kao pokretača njemačke ekonomije”, istakao je Doerre iz Hensoldta.
Korištenje viška kapaciteta u automobilskoj industriji
Kompanije iz automobilske industrije već traže načine kako da se prilagode ovom trendu. Dobavljač auto-dijelova ZF Friedrichshafen, koji prolazi kroz restrukturiranje i razmatra zatvaranje njemačkih pogona, pregovara s odbrambenim firmama o mogućem prebacivanju radnika.
Proizvođač mjenjača za tenkove Renk, koji je do 2020. bio u vlasništvu Volkswagena, sve više se fokusira na odbrambeni sektor, dok njemačko-francuski vojni proizvođač KNDS planira proizvodnju tenka Leopard 2 i borbenog vozila Puma u bivšoj fabrici tramvaja koju je kupio od francuskog Alstoma.
Ipak, analitičari Deutsche Banka upozoravaju da bi povećana vojna potrošnja EU mogla donijeti manje koristi lokalnim firmama nego što se očekuje, zbog fragmentiranosti europske odbrambene industrije u poređenju s američkom.
U izvještaju o europskoj konkurentnosti, bivši predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi istakao je da je gotovo 80% europske vojne nabavke u periodu od sredine 2022. do sredine 2023. otišlo van EU, što dodatno naglašava izazove s kojima se suočava domaća industrija, prenosi Reuters.