Organizatori bojkota su pozvali građane da se suzdrže od bilo kakve kupovine, dok istovremeno danas stupa na snagu dogovor Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca iz oblasti trgovine o snižavanju i zaključavanju cijena više od 50 proizvoda.
U Bosni i Hercegovini kao što smo i navikli situacija je različite po entitetima. U Federaciji BiH smatraju da treba ograničiti cijene za 50 proizvoda, dok će u entitetu Republika Srpska pojedini proizvodi imati „nultu“ maržu. Situacija nije ništa bolja ni u Brčko Disktriktu gdje se građani žale na cijene i podržavaju bojkot, a Vlasti ne poduzimaju konkretne mjere.
Uslijed povećanja minimalnih plata u entitetima, ali i zbog drugih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, privatne predškolske ustanove na području Brčko distrikta BiH najavile su povećanje cijena boravka djece u tim obrazovnim ustanovama. I tu naravno nije kraj, cijene umjesto da se unormale u periodu kada se traže smanjenja istih, mi svjedočimo poskupljenjima.
Zašto je ovakvo stanje dok traje bojkot građana, pitali smo vrsnog ekonomskog analitičara Admira Čavalića, zastupnika Stranke za BiH u Predstavničkom domu FBiH.
“Mislim da cijene prije svega zavise od niza nekih drugih faktora. Mi ako posmatramo u posljednjih par mjeseci imali smo relativno negativne prilike na globalnom tržištu i dan danas imamo. Posebno ova geopolitička situacija se usložnjava.
S druge strane imali smo izuzetan rast troškova rada u Federaciji Bosni i Hercegovini kroz jednu odluku od 30. 12. od prošle godine, pa smo imali zabranu rada na jedan dan, pa smo imali kroz anekse da masovno poskupljuju cijene energenata, električne energije konkretno u FBiH. Također niz nekih drugih negativnih efekata poput stanja u Njemačkoj i slično je na djeluju, tako da kad se uzme sve to u obzir to je nekako savršena oluja negativnih faktora uticaja i sve to determinira rast cijena, tako da opravdan je izraz potrošačkog nezadovoljstva kroz bojkot. Jedino što je mogao da napravi, čemu da doprinese ne samo u Bosni I Hercegovini, nego i u susjednoj Hrvatskoj jeste da se formiraju neke nove kataloške akcije, novi katalozi sa ovim zaključavanjem cijena i slično, gdje se zapravo porošačima obećava ušteda kroz kataloge. Ništa neviđeno, to se dešava svake sedmice”, kaže za Bosnainfo Čavalić.
Ima li rješenja za ublažavanje negativnog uticaja inflacije i rasta cijena u BiH, gospodin Čavalić smatra da su dva suštinska rješenja.
“Dva su suštinska rješenja, prvo je izrada socijalnih karta. Mi imamo strašan problem jer ne znamo ko su oni koji formalno i institucionalno treba pomoći. U sred inflacije je najbitnije da mi prepoznamo najugroženije među nama, one sa minimalnim dohodcima, minimalnim penzijama, nezaposlene kategorije, osobe koje su u određenom stanju socijalne potrebe i da obezbijedimo njima da li direktno kroz određenu finansijsku podršku ili indirektno kroz robne rezerve da im omogućimo zaštitu od inflacije. Oni koji imamju malo veće dohodke nažalost kao i svi veći će biti žrtve inflacije, inflatornog uticaja i druga stvar je da pokušamo dugoročno raditi na tome.
Mislim da ovaj potrošački bojkot treba da se fokusira na navedeno kako da razvijemo bolju instituciju konkurencije na našem tržištu. Dakle, kad god imamo problem visokih cijena to pokazuje da nema konkurencije na tržištu, odnosno nema konkurenata koji bi u budućnosti obarali cijene na tržištu”, poručuje Čavalić.
Prema velikom istraživanju koje je provela Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, provedena krajem 2024. s osvrtom na kretanja cijena u proteklih desetak godina, pokazala je da su cijene hrane u Bosni i Hercegovini porasle od sto do 400 posto u navedenom periodu, iako su cijene na svjetskom tržištu u tom istom periodu porasle samo 20 posto.
Šta nas tek čeka u Bosni i Hercegovini kada je riječ o cijenama Čavalić ističe kako je neizvjesno sve, jer zavisi od globalnih prilika.
“Vidjet ćemo, teško je prognozirati. Dosta zavisi od globalnih prilika, ali što se tiče domaćih, ukoliko se ne sprovedu fiskalne reforme ili neke druge koje će pomoći društvu, pomoći ekonomiji, zaista sam skeptičan i malo i pesimista po pitanju daljnjih dešavanja, ali i otkaza, rasta cijena, pogotovo uslužnog sektora. Gdje god ljudski rad sudjeluje u kreiranju nove vrijednosti, a to je posebno izraženo u uslužnom sektoru, tu je sasvim realno očekivati unutrašnju inflaciju”, zaključio je Čavalić.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević i Udruženje poslodavaca ovoga entiteta su ranije dogovorili nastavak projekta snižavanja i zaključavanja cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, uz prijedlog trgovaca s radnom verzijom spiska od 50+20 artikala. O kojim artiklima je riječ još se ne zna, a potrošači se brinu da na spisku ne budu proizvodi koji se često i ne kupuju.
