Za tri sedmice od kako je Trump preuzeo mandat, svojim svakodnevnim potezima šokira sve i izaziva burne reakcije.
Jasno je da naša zemlja nije u fokusu interesovanja Donalda Trumpa što je sudeći prema dosadašnjim njegovim potezima vjerovatno i dobro.
U Bosni i Hercegovini su podijeljena mišljenja o politici koju bi prema našoj zemlji mogla voditi administracija Donalda Trumpa u narednom periodu. Pritom je ključan odnos prema Daytonskom sporazumu i novi ljudi koje bi eventualno poslao Trump u našu zemlju.
Prema dosadašnjim procjenama visokih zvaničnika i političkih analitičara stav je da neće doći do bitnijih promjena u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini i da ostajemo u zoni ‘svega već viđenog’. Ključno bi zapravo bilo da se svi naši političari zapitaju zašto nam uopšte treba da se Trump ili bilo koji drugi svjetski lider bavi nama, kad se mi sami ne bavimo sobom, već čekamo i uporno tražimo mišljenja drugih o našim problima, samo kako ne bi bilo da je išta do nas!?
I u tom konstantnom isčekivanju koji će novi potez Trump uraditi, da li će mu na um pasti Daytonski sporazum da ga mijenja, da li će Putin zaustaviti rat u Ukrajini ili će uraditi neočekivan potez gdje bi potkačio i nas, šta će Vučić uraditi, da li će odstupiti sa vlasti, zašto se regija naoružava, mogu li studenti i građani u Srbiji promijeniti stvarnost koju žive itd – mi u Bosni i Hercegovini samo pratimo ne bi li nam neko rekao šta to treba da uradimo, pa da opet pokažemo koliko nas zapravo sve i nije briga. Jer što bi nas se i ticalo, kad nemamo lidera koji bi pokrenuo promjene!?
Ovo čemu svjedočimo na političkoj sceni Bosne i Hercegovine je prikaz šta se desi kad neznanje i pohlepa dobije priliku pa zavlada.
Iako politika Amerike prema BiH ostane ista, geoekonomski potezi koji su usmjereni prema svijetu, neminovno će potkačiti i našu zemlju.
Za Trumpa su carine izgleda glavni alat u ekonomskom okršaju, jer ih koristi za reguliranje svega, od ekonomije do društvenih mreža.
Trumpova carinska politika pokazuje da niko nije siguran – posljedice će osjetiti globalna ekonomija. Kada carine na kinesku, meksičku i kanadsku robu stupe na snagu, utjecat će na trgovinu vrijednu 1,4 biliona dolara. Prema računici Tax Foundationa, to je tri puta više od 380 milijardi dolara vrijedne trgovine pogođene carinama u Trumpovu prvom mandatu. Carine imaju lančanu reakciju jer će direktno uticati i na izvoz država EU, a samim tim uticat će i na naš izvoz i formiranje cijena na našem tržištu.
Trump svojim potezima dovodi u pitanje i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Da li će njihova pravila više vrijediti, da li će Trump zaista uticati na to? Svakako da već sada imamo uzburkano stanje na geoekonomskom planu, a svaki novi potez Trumpa vodi u sve veću dubiozu.
Najava gašenja USAID-a od američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvala je zabrinutost u mnogim zemljama, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak.
U periodu od 2020. do 2024. za brojne projekte u BiH iz USAID-a je izdvojeno 402.179.947 miliona dolara. Samo tokom 2023. godine u BiH je došlo nešto manje od 76 miliona dolara, i to 34,75 miliona je došlo direktno, dok je dugoročnim ugovorima vezano još 41,16 miliona dolara.
I upravo je u ovom potezu Trumpa, Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS uvidio priliku optuživši USAID da su u proteklim godinama provodili “crne operacije” ne bi li ga sklonili s vlasti. A da li je to baš tako? Zanimljivo je da je upravo Dodik donedavno zahvaljivao USAID-u na projektima koje su direktno finansijski podržali u RS-u. Prema informacijama USAID u BiH, oni su u različite projekte u Republici Srpskoj od rata do danas, dakle američka vlada je uložila 620 miliona dolara? Sve se to lako može provjeriti, no jasno je zašto to Dodik radi.
Podsjetimo, Dodik sada očekuje da bi za vrijeme Trumpovog mandata sankcije mogle biti poništene. A upravo su sankcije njemu i uvedene tokom prvog mandata Donalda Trumpa zbog „podrivanja integriteta BiH” te kontinuiranog pozivanja na „secesiju RS-a”.
„I dok je Dodik u Banjaluci „slavio“ Trumpov povratak, američka administracija proširila je listu sankcija na Vladimira Perišića i kompaniju Elpring koji su „pomagali predsjedniku RS-a u pokušaju izbjegavanja američkih sankcija”. Preko Perišića i Elpringa su Dodik i njegov sin Igor pokušali izbjeći američke sankcije. Ova mreža je izravno povezana s Igorom Dodikom, kojem su SAD također uvele sankcije. Godinama bjegov otac Milorad Dodik koristi svoj službeni položaj za gomilanje osobnog bogatstva preko kompanija povezanih s njim i Igorom. Ovo koruptivno djelovanje doprinijelo je podrivanju povjerenja javnosti u državne institucije BiH i vladavinu zakona”, naveli su ranije u saopštenju Ambasade SAD u BiH.I dok Dodik nastavlja sa principom svega u kontru, svi u Bosni i Hercegovini svjedočimo nepravdi u svim sektorima, a za to nam nije kriv Trump, već naši lideri sa sve tri strane.
Možda je vrijeme da se svi mi u Bosni i Hercegovini okrenemo vlastitim kapacitetima, da od svega što imamo učinimo svoje lokalne zajednice boljim nego što jesu.
Krajnje je vrijeme da osvijestimo da nam ne trebaju stranci i strane organizacije kako bi smo sami uvidjeli kakve potencijale imamo i kako možemo poslovati, razvijati turizam, ali i vlastitu proizvodnju. Možda se mi kao narod u ovoj zemlji trebamo ujediniti i jednom zauvijek svima njima reći dosta javašluku, vrijeme je za život dostojan čovjeka!
Ali samo da nam odzvone riječi Meše Selimovića: ”Njih je malo, nas je mnogo. Samo da prstom maknemo, koliko nas ima, te žgadije ne bi bilo. I učinit ćemo to, braćo moja satrvena, čim odrastu pravi ljudi koji neće dopustiti da im vampiri sjede za vratom”