U isto vrijeme, IT sektor bilježi stagnaciju, dok se zanatska zanimanja sve više traže.
Među najzastupljenijim oglasima za posao ove godine dominiraju pozicije prodavača, komercijalista, agenata u call centrima, konobara i dostavljača, dok je u sektoru zdravstva potražnja za medicinskim tehničarima i ljekarima konstantno visoka.
Potražnja za zanatskim zanimanjima i stručnim kadrom
Sektori koji zahtijevaju specijalizovane vještine, poput računovodstva, menadžmenta i analitike, i dalje su ključni za kompanije koje žele unaprijediti poslovanje. Također, marketing i PR stručnjaci ostaju neophodni za kreiranje konkurentske prednosti na tržištu.
Ipak, IT sektor ove godine neće bilježiti značajan rast zapošljavanja, dok građevinska industrija i dalje otvara prilike za građevinske radnike, električare i stolarske struke, podstaknuta novim infrastrukturnim projektima.
Medicinski sektor suočava se s konstantnim deficitom stručnjaka. Ljekari i medicinski tehničari su među najtraženijim zanimanjima, dok se očekuje da će dodatne kvalifikacije i tehničke vještine biti ključni faktori konkurentnosti na tržištu rada.
Plate u BiH – ko zarađuje najviše, a ko najmanje?
Prema podacima platforme za istraživanje plata, najplaćenije profesije u BiH su:Country manager – 4.954 KMIT direktor – 4.754 KMGeneralni direktor – 4.600 KM
S druge strane, među najmanje plaćenim poslovima su:Čistač – 827 KMPortir i informator – 900 KMOdjevni tehničar – 901 KM
Povećana potražnja u trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu
Najviše otvorenih radnih mjesta i dalje se bilježi u trgovinskom, ugostiteljskom i građevinskom sektoru. Tržište rada i dalje pokazuje izraženu potrebu za prodavačima, vozačima kamiona, konobarima, kuharima, zidarima i skladištarima.
U pogledu visokoobrazovanih profila, najviše se traže ekonomisti, IT stručnjaci, elektroinženjeri, građevinski inženjeri i magistri farmacije.
Izazovi na tržištu rada
Jedan od najvećih izazova i dalje ostaje odlazak kvalifikovane radne snage u inostranstvo. Najveći broj mladih i stručnih radnika napušta zemlju zbog boljih radnih uslova, što dodatno povećava potrebu za stručnjacima unutar BiH.
Neravnoteža između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada također stvara dugoročne probleme. Mnogi poslovi koji zahtijevaju specijalizovane vještine ostaju nepopunjeni, dok su zanimanja koja ne zahtijevaju visoku stručnu spremu izložena procesu automatizacije i digitalizacije.