Ovo pokazuju zvanični statistički podaci po kojima je broj nastavlnog osoblja neznatno promijenjen, dok su javni izdaci za obrazovanje smanjeni sa 4,5 odsto na 3,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Podaci o broju upisanih učenika u aktuelnu školsku godinu još nisu dostupni. U osnovne škole širom RS u školsku 2023/24. upisano je ukupno 83.708 osnovaca, 34.825 srednjoškolaca i 23.489 studenata.
Nastavu je predavalo 7.878 nastavnika u osnovnim školama, u srednjim njih 3.780, te 2.907 nastavnika i saradnika na fakultetima.
Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u 2023. godini iznose 617,8 miliona KM ili 56,05 odsto više nego prije deset godina, ali je smanjeno učešče izdvajanja u odnosu BDP. Izdvajanje za kapitalne investicije od ukupnog novca za obrazovanje nije se mjenjao u proteklih deset godina i otprilike tek jedan odsto izdvajanja ide u te namjene, dok preostalih 99 odsto mahom ide na plate i tekuće materijalne troškove.
Nije tajna da roditelji djece koja pohađaju osnovne škole skupljaju novac za različite intervencije u školama, od krečenja učionica do saniranja mokrih čvorova. Osim toga, škole su mnoge probleme riješili zahvaljuju donacijama privatnih kompanija, ali iz fondova Evropske unije.
O uslovima pohađanja nastave u osnovnim školama se nerijetko priča, dok su gradske škole pod pritiskom povećanog broja đaka sa istim kapacitetima. S druge strane, škole na periferiji, a naročito u selima za deceniju su „izgubile“ polovinu đaka.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS poručuju da od lokalnih zajednica, pogotovo od Banje Luke, očekuju da im dostave zahtjev za reorganizacijom postojećih mreža osnovnih škola. U Banjoj Luci ih ima 26, a u proteklih pet godina broj osnovaca je povećan za oko 600.
Postoji nešto veća zainteresovanost za reformu srednjeg obrazovanja i tu priču često u javnosti potenciraju poslodavci kojima treba obrazovan i stručan kadar.
Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da se i dalje djeca u srednjim školama obrazuju po zanimanjima kakva su bila u staroj Jugoslaviji.
– Djeca upisuju ono što mogu da upišu, niko ih ne savjetuje. Za dio zanimanja sa nadležnima smo promijenili neke standarde i zanimanja, a sada smo pokrenuli inicijativu za još desetak izmjena nastavnih planova i programa – navodi Trivić.
Najveći problem je, kako kaže, organizacija škola, jer je smanjen broj djece.
– Potrebna je reorganizacija srednjoškolskog sistema u smislu da se naprave možda regionalni srednjoškolski centri koji će imati veći izbor zanimanja. Treba nova mreža srednjih škola, vodeći računa o potrebama privrede i budućim potrebama djece. Školstvo pravimo zbog djece – smatra Trivić.
Profesor Ekonomskog fakulteta Pale Marko Đogo ocjenjuje da je pad broja đaka i studenata posljedica više faktora: demografije (prije svega emigracije, ali i starenja stanovništva), pada prosječnog i relativnog kvaliteta obrazovanja, a što je povezano sa, kako tvrdi, loše izvedenom reformom početkom 2000.
– Meni je žao što smo sebi dopustili da izgradimo strukturu privrede kojoj ne treba puno viskoobrazovane radne snage, ali izgleda da se obrazovanje u srednjem roku i postepeno prilagođava takvoj strukturi – ističe Đogo.
Dodaje da je 10-15 godina uvjeren da se visoko obrazovanje ne kreće u dobrom pravcu, odnosno da je “reformisano” na pogrešan način. Na tu temu je pisao otvorena pisma trojici ranijih ministara, “ali ništa suštinski nije promijenjeno”.