Igor Gavran ističe da je nevjerojatno kako Vlada FBiH može donijeti odluku o značajnom povećanju minimalne plaće dekretom, a da pritom ne intervenira u oporezivanje i doprinose. Smatra da je apsolutno nužno povećati minimalnu plaću, ističući da iznos od 1.000 KM nije pretjeran u kontekstu neto zarade radnika.
Međutim, upozorava da je trenutna minimalna plaća ispod svakog dostojanstva i neljudski niska. Ono što je, prema njegovim riječima, nerealno jeste donošenje ove promjene danima pred Novu godinu, bez odgovarajućih mjera za smanjenje oporezivanja i doprinosa. Gavran predlaže konkretna rješenja, uključujući povećanje neoporezivog dijela, smanjenje stope oporezivanja na povećanje plaće ili smanjenje poreza i doprinosa na cjelokupnu plaću, kako bi se radnicima omogućilo stvarno poboljšanje životnog standarda.
Ako Vlada FBiH, kako dodaje Gavran, zaista želi samo povećati minimalnu plaću, a trošak za poslodavca učiniti znatno većim, ovu odluku smatra nerazumnom. On ističe da bi u tom slučaju osnovni cilj bio povećanje javnih prihoda, a ne realno poboljšanje primanja radnika. Posljedično, ovakvo povećanje dovodi do rasta ostalih plaća, uključujući prosječnu plaću i primanja u javnom sektoru, što, prema Gavranovim riječima, ne bi imalo pravi efekat na životni standard radnika.
– Za mnoge poslodavce, posebno mikro i mala preduzeća, ovakvo rješenje je teško održivo i bojim se da će neki od njih otpuštati radnike da bi smanjili troškove poslovanja. Naravno, postoje i poslodavci koji s lakoćom mogu podnijeti povećanje troškova, jer ostvaruju multimilionsku dobit – dodaje Gavran.
Bosnainfo: Kako komentirate činjenicu da je opterećenje na rad preko 60%, dok je porez na dobit samo 10%?
– To je potpuno pogrešna logika. Iako se ne može uvijek upoređivati, jer neke kompanije uopće ne ostvaruju dobit, ali su svejedno opterećene visokim troškovima cijene rada, s druge strane imamo kompanije koje ostvaruju abnormalnu dobit, poput banaka, što je jedan od najekstremnijih primjera, ili trgovačkih lanaca. Tu ponovo imamo odgovornost Vlade FBiH. Pogrešno je jednako oporezivati kompanije bez obzira na to kojem sektoru pripadaju i kolika je njihova dobit. Porez na dobit od 10 posto sam po sebi nije loš i poslodavcima odgovara, jer takva je praksa u većini zemalja u regiji. Međutim, nije normalno da se minimalna dobit oporezuje po istim uvjetima kao dobit kompanija koje ostvaruju stotine miliona maraka.
Bosnainfo: Štiti li država bogate?
– Nije to slučaj samo u Bosni i Hercegovini; naravno da bogatiji imaju veći uticaj na sve, uključujući i vlast. Imamo i donacije političkim strankama, kao jedan od načina finansiranja politike. Naravno, onaj ko je bogatiji i daje donaciju plaća manji porez. Postoje i drugi, ilegalni uticaji koji nisu evidentirani u legalnim tokovima, a postoje i druge države koje su na taj način uključene. To se prikriva floskulama poput “ne treba bogatije kažnjavati zato što su uspješni”, iako vrlo često to bogatstvo nije rezultat realnog uspješnog poslovanja na tržištu, već dominacije na tržištu. Opet se vraćam na naše banke; bilo bi smiješno opravdati ih kao “genijalne” na tržištu, jer zapravo, riječ je o tome da imaju takvu poziciju da ih ni na koji način regulator ne prisiljava da cijene svojih usluga drže na normalnom nivou, a nema ni dodatnih poreza kao u drugim državama kada se ostvaruje ekstra profit. Kada je riječ o ovoj istoj Vladi koja sada demagoški govori kako je porez na profit nizak, mogli su ga povećati, zar ne? Jednostavno bi donijeli odluku i više on ne bi bio nizak. To samo pokazuje da se neoporezuju dividende, a to opet zavisi od njih. Ako je sve ovo pogrešno i ako pogoduje bogatima, zašto to ne promijene da im više ne pogoduje? – zaključuje Gavran.