‘Bez obzira na ono što piše na etiketi i što kaže reklama, čak 70 posto proizvoda iz supermarketa je nezdravo‘, kaže Philip Eisenhart, voditelj odnosa s javnošću ATNi-a.
Izvršni direktor organizacije, Greg Garrett, ipak kaže da je došlo do određenih poboljšanja jer se danas 34 posto prodaje odnosi na zdravu hranu, dok je 2021. godine to bilo tek 27 posto, prenosi Jutarnji.
‘No nismo još ni na polovici. Ako želimo doći do 50 posto do 2030., stvari se moraju odvijati mnogo brže‘, kaže Garrett dok Eisenhart dodaje i kako je problem u tome što ‘nijedna od ovih kompanija nije voljna prestati reklamirati te nezdrave proizvode djeci.‘
ATNi je promatrao 30 najvećih kompanija za hranu i piće kao ‘dobar pokazatelj onoga što se događa s ostatkom tržišta‘. Te tvrtke predstavljaju gotovo četvrtinu cjelokupne proizvodnje hrane i pića u svijetu, a devet ih ima sjedište u SAD-u.
Pomoću modela profila hranjivih tvari, analizirali su koliko su proizvodi zdravi ili nezdravi te su tako oko 400 mogućih načina za mjerenje zdravstvene ispravnosti hrane sveli na tri: australski, britanski i europski nacionalni modeli prehrane.
Oni izračunavaju cjelokupno zdravlje mjerenjem makronutrijenata (masti, ugljikohidrati i proteini), mikronutrijenata (vitamini i minerali), soli i šećera.
Prema toj metrici, samo je devet od 30 tvrtki ostvarilo 50 posto svoje prodaje od ‘zdravijih‘ proizvoda, pokazalo je istraživanje ATNi-ja.
‘Proizvođači hrane bi trebali imati obvezu osigurati da je barem polovica njihove ponude zdrava‘, rekao je Garrett. ‘Ako proizvodite slastice, ne biste tu hranu trebali oglašavati i prodavati djeci, već je označiti na odgovarajući način.‘
ATNi-jevo izvješće pokazalo je da niti jedna od 30 najvećih prehrambenih kompanija nije slijedila preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za odgovoran marketing.
‘Mislimo da nije pravedno očekivati od potrošača da donose informirane odluke ako ne dobivaju uravnotežene informacije‘, rekao je Eisenhart.
Objasnio je da njihovo izvješće poziva tvrtke da se ‘ponašaju odgovorno prema djeci‘ kako zbog njihovog marketinga ne bi bila pod ‘užasnim utjecajem od malih nogu‘ i postala žrtva bolesti povezanih s načinom života i lošom prehranom – poput pretilosti ili dijabetesa tipa 2.
Dodao je i da u saznanju koliko je hrana zdrava ili nezdrava, leži velika snaga.
‘Informirani potrošač je vjerojatno osoba s najviše moći. Oni mogu promijeniti ponašanje tvrtke načinom svoje potrošnje‘, rekao je Eisenhart.