Posjedovanje otporne infrastrukture i pouzdanog elektroenergertskog sistema ključni je faktor za rješavanje rizika povezanih sa klimom izjavio je za Fenu Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE) na kraju godine u kojoj su klimatske promjene i u Bosni i Hercegovini prouzrokovale nemile događaje.
Konstatovao je da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u prirodi i utiču na zdravlje i živote ljudi, imovinu i kritičnu infrastrukturu, uključujući proizvodne, prenosne i distributivne energetske sisteme.
Upozorio je na to da klimatske promjene “imaju značajne implikacije na sigurnost snabdijevanja električnom energijom”.
Posebno je negativno izražen uticaj i opasnosti od toplotnih talasa, oluja, suša i poplava. U prilog ovome su nedavne poplave u Jablanici, Konjicu i nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. O kakvim se ekstremnim događajima radi svjedoči i činjenica da je u vrijeme tih poplava, maksimalna satna vrijednost ukupnog prirodnog međudotoka u akumulaciju HE Jablanica bila u rangu stogodišnje vode (pojava koja se dešava jednom u 100 godina). Istovremeno ostvareni maksimalni prirodni međudotok u akumulacije HE Grabovica i HE Salakovac premašio je iznose deset hiljadugodišnjih međudotoka ovih akumulacija – kazao je predsjednik BHK CIGRE.
Prema njegovim riječima, poboljšanje otpornosti elektroenergetskih sistema na klimatske promjene donosi višestruke koristi. Otporniji elektroenergetski sistemi smanjuju štetu i gubitak od klimatskih utjecaja i donose veće koristi od troškova. Štaviše, primjena klimatski otpornih elektroenergetskih sistema pomaže zemljama u rješavanju neposrednih prijetnji od klimatskih opasnosti. Otpornost na klimatske promjene takođe olakšava tranziciju prema čistoj energiji.
Prilagođavanje na klimatske promjene, prema njegovom mišljenju, zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i strategije koje omogućavaju veću otpornost na klimatske promjene, dok istovremeno smanjuju negativne posljedice po energetsku sigurnost i stabilnost. Poduzimanjem odgovarajućih mjera prilagođavanja može se izvršiti samo na osnovu specificirane identifikacije, procjene budućih rizika i na osnovu studija klimatskih projekcija. Bosanskohercegovački komitet CIGRE će u 2025. godini uz angažman vlastitih stručnih kadova i studijskih komiteta, gdje god to bude potrebno u saradnji sa zemljama regije, biti posvećen sagledavanju ovih problema i iznalaženju najboljih rješenja – zaključio je Bajramović.