Cilj konferencije, koja je dio regionalnog projekta “Parlamentarna diplomatija regionalna saradnja kroz unaprijeđeni parlamentarni dijalog“, finansiranog od Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, jeste da se procijeni napredak postignut od početka Berlinskog procesa, s fokusom na regionalnu saradnju, povezivanje i integraciju zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Također, cilj je i da se definiraju strateški prioriteti za narednu fazu Berlinskog procesa, posebno u pogledu unapređenja regionalnih integracionih procesa, jačanja zelene i digitalne tranzicije, te ubrzanje evropskog puta država obuhvaćenih Berlinskim procesom.
Skup ima i poseban značaj, budući da predstavlja jedan od događaja kojim će se obilježiti desetogodišnjica Berlinskog procesa.
Posvećenost regionalnoj saradnji
U radu konferencije učestvuju članovi parlamenata iz zemalja zapadnog Balkana, predstavnici međunarodnih institucija i organizacija, kao i relevantni akteri koji rade na ispunjavanju agende Berlinskog procesa na zapadnom Balkanu i u Evropskoj uniji.
Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović je prije početka konferencije izjavio novinarima da je parlamentarna diplomatija važan dio ovog procesa koji se tiče zapadnog Balkana.
– Danas smo ovdje da afirmišemo našu posvećenost regionalnoj saradnji i vjerujemo da će zaključci ove konferencije dodatno ojačati veze među našim zemljama – naveo je Mehmedović.
Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Jasmin Emrić je kazao da su, što se tiče BiH, ratificirana dva sporazuma koja su dogovarana i usaglašena u okviru Berlinskog procesa, a dva sporazuma još uvijek nisu ratificirana.
– Ono što smatram potrebnim da se hitno uradi, to je da se ponovi postupak ratifikacije sporazuma o slobodi kretanja s ličnim kartama u zemljama zapadnog Balkana. Smatram da ne postoji nijedan opravdan razlog da kasnimo s tom ratifikacijom i na taj način generiramo prepreku mobilnosti ljudima u zemljama zapadnog Balkana – kazao je Emrić, te napomenuo da su sve države zapadnog Balkana ratificirale taj sporazum, a BiH još uvijek nije.
Također je naglasio da BiH nije još uvijek usaglasila i predala Evropskoj komisiji Program reformi.
– Po njegovim riječima, to nas dovodi u situaciju da je neizvjesno kada će biti usaglašen Program reformi i kada će ga Evropska komisija odobriti. Sve dok Evropska komisija ne odobri Program reformi, BiH nema pristup prvoj tranši sredstava – napominje Emrić.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik Odbora za evropske integracije Jovan Subotić izrazio je zadovoljstvo zbog toga što je dio još jednog sastanka u okviru Berlinskog procesa, pogotovo njegove parlamentarne dimenzije, za šta u Crnoj Gori smatraju da je jedan od najvažnijih faktora ovog cijelog procesa.
– Trudimo se, pogotovo kroz rad Odbora za evropske integracije, da unaprijedimo ovaj proces, da sve ono što smo zacrtali pomognemo da se i ostvari. Znate da je Crna Gora u ovom trenutku lider evropskih integracija i zaista radimo. Podredili smo cijeli svoj rad toj ideji da budemo 28. članica Evropske unije 2028. godine. U okviru toga, spremni smo da podijelimo naše iskustva, da ukažemo na ono gdje treba da napredujemo – kazao je Subotić.
Po njegovim riječima, suština Berlinskog procesa svih ovih godina je da ove zemlje budu dio Evropske unije, da dijelimo evropske vrijednosti, da međusobno sarađujemo i da unaprijedimo ekonomsko stanje u svim našim državama.
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović je izjavo da je će danas razgovarati o desetogodišnjici Berlinskog procesa, koji je donio jedan duh regionalne saradnje, jednu promjenu koja nam je omogućila da dođemo do Plana rasta, koja nam je omogućila da dođemo do jednog suštinskog zaokreta Evropske unije prema zapadnom Balkanu.
– Jer Plan rasta nisu IPA pretpristupna sredstva. Plan rasta je u stvari isti način na koji je Evropska unija finansirala svoje zemlje članice da ekonomski rastu. Na isti način sada ona finansira i zapadni Balkan i provođenje reformi, što zapravo jeste jedna poruka da ova komisija koja je nedavno stupila na dužnost bude Komisija proširenja i da do 2030. barem jedna ili dvije ekonomije postanu dio EU. Da bi se to dogodilo, potrebno je smanjiti ogroman socioekonomski jaz između zapadnog Balkana i EU – naveo je Kapetanović.
Primjena novog Akcionog plana
Po njegovim riječima, Vijeće za regionalnu saradnju je jedna od regionalnih organizacija koja će raditi na implementaciji drugog stuba Plana rasta, a to je uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta koje samo po sebi predstavlja jedan ozbiljan strateški okvir da se do 2028. dođe do digitalne transformacije zapadnog Balkana, da se ukinu barijere za kretanje usluga, roba i kapitala i da se radi na podizanju ljudskog kapitala na zapadnom Balkanu, zbog negativnih demografskih trendova i zbog ozbiljnog odliva kvalificiranih ljudi.
– Danas ćemo razgovarati o tome. Dobro je da ćemo imati ljude iz parlamenta, jer uključivanje parlamenata, pored vlada, u ove procese je od krucijalne važnosti, budući da sve reformske mjere i zakoni koji se budu donosili na kraju će završiti u parlamentu i ako parlamentarci nisu dovoljno upoznati s tim, onda imamo problem – smatra Kapetanović.
Vršiteljica dužnosti direktora CEFTA sekretarijata Danijela Gačević je predstavila rezultate CEFTA-e, koje su ostvarili u prethodnom periodu, kao i plan aktivnosti, posebno za naredne četiri godine. Do sada je naš rad na neki način bio zaokružen Akcionim planom za uspostavljanje regionalnog tržišta koji ističe ove godine, ovih dana.
– Od 1. januara krećemo s primjenom novog Akcionog plana koji je usvojen od strane lidera u oktobru, koji pokriva period do 2028. godine. Ono što je važno reći s aspekta CEFTA-e, jeste da su svi naši napori usmjereni ka pojednostavljenju trgovine, pojednostavljenju procesa, procedura, digitalizaciji. Samim tim trudimo se da sve te procedure učinimo efikasnijim i jeftinijim za, prije svega ekonomske operatere, ali ujedno i za građane u smislu što će oni u krajnjem imati veći pristup većem broju proizvoda i usluga po jeftinijim cijenama – pojasnila je Gačević.
Kaže da je novina u novom Akcionom planu u odnosu na prethodni, i novi Plan rasta za zapadni Balkan.
– Dakle, regionalno tržište kao komponenta tog Plana rasta za zapadni Balkan je dodatna mogućnost za ekonomije regiona da, što su uspješni u tim procesima, imaju mogućnost ubrzanog pristupa tržištu Evropske unije. To je okvir u kojem ćemo se kretati u narednom periodu – navela je Gačević.
Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero je izjavio da je Berlinski proces jedan impresivan proces i impresivan mehanizam dijaloga na regionalnom nivou.
– Kao Evropska unija, podržavamo ga od samog početka jer je uvijek bio dobar, pa čak i vrlo važan instrument za napredak u pristupanju zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Radujemo se nastavku dijaloga i time nastavku napretka Berlinskog procesa u narednim godinama, a nadamo se da će zemlje zapadnog Balkana uskoro postati članice Evropske unije – naveo je on.