To je naročito bitno reći i zbog perioda 1992-1995., kada je Bosna i Hercegovina zapravo ponovo vodila antifašističku borbu. Nažalost, 25. novembar se problematizira ne samo od onih koji negiraju Bosnu i Hercegovinu kao državu već vrlo često i iz nekih ideoloških perspektiva, što je apsolutno pogrešno. Vrlo je važno naglašavati baš antifašistički momentum iako državni identitet Bosne i Hercegovine, gledano historijski, datira od mnogo prije. Mislim da je s ovog vrijednosnog aspekta jako važno naglašavati zašto je zapravo 25. novembar kao takav bitan – kazao je za Fenu Turčalo.
Već decenijama je ‘stara priča’ da se Dan državnosti ne obilježava na svakom pedlju današnje Bosne i Hercegovine, ali on vjeruje da će se to jednog dana ipak desiti. Uporište nalazi u uvjerenju da se bosanskohercegovačko društvo pokazuje veoma otpornim na razne pokušaje urušavanja.
– Prošlo je takve vrste izazova da sam uvjeren, bez obzira na to što ne možemo u društvenim naukama eksperimentirati, da mnoga društva koja smatramo daleko razvijenijim i s daleko naprednijom političkom kulturom, ne bi na ovaj način odgovorila ovakvim izazovima – rekao je dekan Fakulteta političkih nauka.
– Pođemo li od same činjenice da je ovo postgenocidno društvo a da u njemu nije bilo nikakve vrste osvete, što je ipak prisutno u nekim postkonfliktnim uređenjima; kad vidimo da u bh. društvu, možda na spor način, neki elementi društvenosti ipak jačaju i konsolidiraju se; imamo li u vidu da uprkos osporavanju države i državnosti, ako bismo komparirali s nekim društvima poput njemačkog nakon Drugog svjetskog rata – bez obzira što je Bosna i Hercegovina prošla i preživjela najstrašnije zločine tokom devedesetih prošlog stoljeća, ipak je na neki način uspjela zapravo da se održi, da tretira neke teme u društvenom prostoru koje na primjer u njemačkom društvu nisu bile tretirane od završetka rata pa sve do 1968. godine. Dakle, možda je razvoj spor ali se dešava i nekad je jako težak – riječi su Turčala.