Iako su brojne misije, poput Apolla, pružile ključne podatke o njegovoj strukturi, pitanje o prirodi Mjesečeve jezgre dugo je ostalo neriješeno. No, novo istraživanje iz 2023. godine donosi uvjerljive dokaze: srce našeg jedinog prirodnog satelita čini čvrsta željezna jezgra, što dodatno pojašnjava njegovu povijest i razvoj.
Naučnici su potvrdili da Mjesečeva unutarnja jezgra nije od “sira”, već od željeza.
Studija objavljena u maju 2023. razriješila je dugogodišnju raspravu o prirodi Mjesečeve unutrašnjosti, otkrivajući da je njegova jezgra čvrsta i gustoće slične željezu.
Ovaj nalaz pomaže u razumijevanju povijesnog razvoja Mjeseca, uključujući nestanak njegovog magnetskog polja i rane faze Sunčevog sistema.
Tim na čelu s Arthurom Briaudom iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja kombinirao je podatke iz različitih izvora, uključujući Apollo misije i laserska mjerenja udaljenosti Mjeseca. Koristeći napredno modeliranje, zaključili su da Mjesec ima unutarnju jezgru promjera 258 kilometara i gustoće 7,822 kilograma po kubnom metru.
Zanimljivo otkriće
Ovo je gotovo identično gustoći željeza. Vanjska jezgra, s druge strane, ima promjer od 362 kilometra i sastoji se od tekućeg sloja.
Zanimljivo, slični rezultati su već zabilježeni 2011. godine pomoću seizmičkih analiza, ali najnovija studija daje dodatnu potvrdu ovim ranijim podacima. Struktura jezgre također objašnjava kako su rani vulkanski procesi oblikovali Mjesec i zašto je njegovo magnetsko polje, nekad vrlo snažno, počelo slabiti prije oko 3,2 milijarde godina.
Ovo otkriće ima i šire implikacije za buduća istraživanja. Povratak ljudi na Mjesec u nadolazećim misijama mogao bi donijeti još preciznije seizmičke podatke i dodatno rasvijetliti povijest našeg najbližeg svemirskog susjeda. Studija je objavljena u uglednom časopisu Nature, a prenosi Science Alert.