Zaključak usvojen na sjednici održanoj 23. oktobra 2024. godine i dalje nije objavljen u Službenom glasniku BiH, čime je formalizacija razrješenja ostala u administrativnom limbu.
Ovaj proceduralni propust stvorio je niz problema, od kojih je najvažniji pravna prepreka za raspisivanje konkursa za popunjavanje upražnjene pozicije. Prema važećim propisima, tek po objavi zaključka u Službenom glasniku može se smatrati da je razrješenje stupilo na snagu, što znači da je Nezavisni odbor spriječen u preduzimanju daljnjih koraka.
Ironično, dok se administrativni procesi odugovlače, Zoran Galić, koji je od jula u bijegu i za kojim je raspisana međunarodna potjernica, formalno se i dalje vodi kao zamjenik direktora SIPA-e. Ova apsurdna situacija dodatno narušava kredibilitet institucija, pogotovo s obzirom na prirodu optužbi koje se protiv njega vode.
Podsjećamo, Galić je od početka jula u bjekstvu, nakon što je izbjegao hapšenje u akciji “Kings”, kada je pobjegao u Hrvatsku. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti ga za zloupotrebu položaja, primanje mita i organizirani kriminal. Navodno se Galić, dok je obavljao dužnost direktora Granične policije BiH, koristio ovlaštenjima za vlastitu korist, uključujući krijumčarenje akcizne robe poput duhana i goriva. Uprkos zahtjevima za izručenje, hrvatske vlasti još nisu postupile po njima, a upitno je i hoće li.
Tromost administracije i političke posljedice
Odgađanje formalnog razrješenja Galića ponovo je ukazalo na slabosti administrativnog aparata Bosne i Hercegovine. Bez pravne formalizacije, odluka Vijeća ministara ostaje “mrtvo slovo na papiru”, što otvara prostor za pravne zloupotrebe i narušava funkcionalnost ključnih institucija.
Ipak, Vijeće ministara, zaključkom s iste sjednice, uskratilo je Galiću pravo na otpremninu. Odluka je donesena na osnovu moralnih i političkih argumenata, s obrazloženjem da bjegunac ne može uživati beneficije. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da zaključak ne može zamijeniti zakon te da bi Galić mogao pravnim putem osporiti ovu odluku, što bi moglo dovesti do novih komplikacija.
Pravni vakuum tako ne utječe samo na rad SIPA-e već i na širu percepciju vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Političke implikacije ove situacije također su značajne, jer odugovlačenje administrativnih postupaka otvara prostor za političke manipulacije i dodatno narušava povjerenje građana u institucije.
Šta dalje?
Dok administracija odugovlači, funkcija zamjenika direktora SIPA-e ostaje u limbu, a Zoran Galić, barem formalno, i dalje je na toj poziciji. Nezavisni odbor, kao nadležni organ, ne može raspisati konkurs za izbor novog zamjenika dok se ne riješi pitanje razrješenja.