Hoće li zemlja otići u crveno ili plavo, odnosno da li će pobijediti kandidat Republikanaca Donald Trump ili kandidatkinja demokrata, aktuelna potpredsjednica Kamala Harris.
Ovim povodom za Dnevnik 2 Federalne televizije govorila je Džeilana Pećanin-Allison, glavna urednica servisa na bosanskom jeziku Glasa Amerike.
Tijesna je trka između Harris i Trumpa. Koja država bi od sedam takozvanih swing država mogla igrati ključnu ulogu za demokrate, a koja za republikance?
Svaka za oboje od njih. Uobičajeno je da republikanci dobiju južnije swing države, demokrate sjevernije. Ali, svaki glas iz takozvane swing države je važan. Prema dosadašnjim informacijama, poznato je da se Trumpov tim malo boji hoće li dobiti Sjevernu Karolinu. Znamo da Michigan, koji je inače često naginjao demokratama, možda nije u toj poziciji više, prvenstveno zbog glasova američkih muslimana, koji ogroman broj živi upravo u Michiganu, a i koji su se već svi službeno opredijelili za Trumpa, prvenstveno zbog dosadašnje politike Bijele kuće prema ratu u Gazi. Dakle, rekla bih, svaka država je važna za jednog i drugog kandidata.
Šta ukoliko, hipotetički, oba predsjednička kandidata budu imala isti broj elektora, iako rijetka situacija, ali ne i nemoguća?
Naravno, nije nemoguća. U tom slučaju odluka je na Zastupničkom domu Kongresa. Naime, ako je rezultat, 269 naprema 269, ili recimo treći kandidat potencijalno, koji je na glasačkim listama, poremeti većinu za jednog ili drugog kandidata, postoji ustavno utvrđeni proces koji se zove contingent election. Dakle, slobodno bih prevela – rezervni izbori. Prema 12. amandmanu na Ustav, uvedenom 1800. godine, novi sastav Kongresa, za čije se članove svakako glasa, oni polažu zakletvu 3. januara, birali bi u tom slučaju 6. januara novog predsjednika. U tom slučaju članovi Kongresa ne glasaju kao individue, sa svojim vlastitim preferencama, već glasaju kao jedinka ispred saveznih država koje predstavljaju. Prosta većina, 26 država, imenuje u tom slučaju novog predsjednika.
Šta očekuje Ameriku nakon izbora, jesu li mogući nemiri? Znamo da su sigurnosne mjere, konkretno u Washingtonu, podignute na najviši nivo.
Nadati se je da većih nemira neće biti. Naravno, mjere predostrožnosti su poduzete, izuzetne mjere predostrožnosti, najviše u glavnom gradu Washingtonu. Sigurno će biti prosvjednika strane koja izgubi, ali, s obzirom na iskustvo na prošlim izborima prije četiri godine, mjere sigurnosti su takve da bi to trebalo da potencijalno spriječi svako ozbiljnije nasilje. Nadati se da neće doći do ozbiljnijih nemira.
Ima li igdje u agendama predsjedničkih kandidata – Zapadnog Balkana?
Konkretno nema, ali zasigurno oba kandidata, bez obzira ko pobijedi, moraju se pozabaviti na određeni način, i to vrlo ozbiljno Rusijom. S obzirom na utjecaj Rusije, između ostalog na Zapadni Balkan, vjerovatno je da će novi predsjednik delegirati nekoga da se bavi isključivo tim pitanjem. No, kao što i sami znate, s obzirom na dva rata koja bijesne i koja su relativno gledano globalno važna, moje osobno mišljenje je da Balkan neće biti prioritet vjerovatno u prvih nekoliko mjeseci, možda i duže, novog predsjednika SAD-a.