Život

BOSNAINFO ISTRAŽILA Rastući trend u BiH: Koliko u Sarajevu košta "stan na dan" i koje su kazne ako iznajmljujete nekretninu "na crno"

Iznajmljivanje "stana na dan“ sve je popularniji trend u BiH. Pa je ovo postala svakodnevna pojava u našoj zemlji, posebno zbog popularnosti platformi poput Bookinga i Airbnba.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Ilustracija

Tako da mnogi vlasnici nekretnina vide ovo kao priliku za brzu i lijepu zaradu, no suočavaju se s izazovima vezanim uz porezne obveze i pravnu regulaciju.

Umjesto odlaska u hotel ili prenoćište neke druge vrste, posljednjih godina sve više ljudi odlučuje se na opciju zvanu “stan na dan”.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma saopćilo je da je u drugom kvartalu 2024. godine (april-maj-juni) nastavljen rast broja turista u Federaciji BiH, te da je u prvih šest mjeseci zabilježen rekordan broj.

U BiH cvjeta turizam

Iz Ministarstva navode da je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tokom juna ukupan broj dolazaka turista iznosio 156.345, što je za čak 28,4 posto više nego za isti mjesec 2023. godine. Ukupan broj noćenja je iznosio 308.526, što je za 27,8 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. U drugom kvartalu učešće domaćih turista je oko 20 posto, a stranih oko 80 posto. U strukturi stranih turista najviše su bili gosti iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, kao i Poljske i SAD.

Zadnji podaci govore da je ukupan broj dolazaka turista u septembru 2024. godine u Federaciji BiH iznosio je 155.430 što je za 9,6 posto više u odnosu na septembar 2023. godine, a u odnosu na august 2024. godine manji je za 19,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Ovim su oboreni svi dosadašnji statistički rekordi.

Kako raste broj turista koji dolaze u posjetu Sarajevu, proporcionalno se povećava i ponuda smještaja, poznatog kao “stan na dan”.

Bosnainfo je istražila koliko je stvarna ponuda takvih vrsta stanova, po kojim cijenama se iznajmljuju isti, koliko se može zaraditi i kakve su kazne i propisi ako se iznajmljuje “na crno“.

Tako smo za primjer uzeli web stranicu Booking, gdje smo pronašli za određeni datum 1129 ponuda apartmana za grad Sarajevo. Ponuda je šarolika i može se naći stan na dan ili apartman u svim dijelovima grada, od strogog centra do periferije, a cijene, uglavnom zavise od lokacije i opremljenosti.

Pa tako se noćenje za dvije osobe kreće od 50 do 300 KM, što znači da na kraju mjeseca ako uzmemo najmanju navedenu cijenu, za iznajmljivanje stana mogu naplatiti od 1500 KM, pa više.

FOTO: SCREENSHOT/ BOOKING/ KOLAŽ
FOTO: SCREENSHOT/ BOOKING/ KOLAŽ
Iznajmljivanje stanova u Sarajevu na stranici Booking

Iz jedne sarajevske agencije za nekretnine su nam kazali da je ovakav vid iznajmljivanja stanova nešto što je na tržištu BiH zastupljeno već desetak godina.

“To je nešto što je zastupljeno kod nas već deset godina, samo što se intenziviralo u zadnje vrijeme. Niko više ne želi da iznajmljuje stan dugoročno, nego se ide na taj kratkoročni period gdje je to za vlasnika nekretnine isplatljivija opcija. Cijene variraju od 30 do 300 KM i više, što zavisi od lokacije i drugih stvari“, kazali su nam iz ove agencije.

Ovako velika ponuda i potražnja, pogotovo u gradovima poput Sarajeva, Mostara i Banja Luke koja se vode kao turistička mjesta sa sobom nose rastući problem ilegalnih smještajnih objekata. Dok tržište turističkog smještaja raste, proporcionalno se povećava i ponuda “stanova na dan”, a iznajmljivači gledaju kako će zaraditi, dok država gleda na koji način može ubrati porez.

Kazne za ne prijavljivanje mogu biti poprilično visoke. Iz agencije za nekretnine dodaju da država ne daje ništa zauzvrat iznajmljivačima i da je to jedan od razloga zbog kojih se odluče da iznajmljuju “na crno“.

Pročitajte još

“Država ništa ne daje zauzvrat iznajmljivačima, odnosno samo se plaća porez državi i turističkoj zajednici koja ne postoji. Trebali bi da se ugledaju na neke evropske zemlje koje pomažu iznajmljivače kroz razne programe, gdje recimo u Engleskoj vam opreme stan, pa onda vraćate državi kroz posao koji vodite“, kazali su za Bosninfo iz ove agencije.

Kazne za ne prijavljivanje

Iako su inspekcije pojačale kontrolu nad sve popularnijim “stanovima na dan”, to je potegnulo pitanje koliko ovih subjekata tu djelatnost obavlja privatno, odnosno bez prijavljivanja.

Kazne za neispunjavanje obaveze prijavljivanja obrta nisu zanemarive. Fizička lica koja ne prijave ostvareni prihod mogu biti kažnjena novčano, s kaznama u rasponu od 300 KM do 3.000 KM.

Prema Zakonu o porezu na dohodak porezni obveznici ove kategorije dužni su svaki pojedinačni dohodak ostvaren po osnovu iznajmljivanja turistima prijaviti kroz obrazac prijave PIP-1034 u kojoj obračunavaju svoju poreznu obavezu i istu plaćaju istovremeno s podnošenjem prijave.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Član 20. Zakona o porezu na dohodak i član 32. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisuje da se lica koja ostvaruju dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu, obračunava i plaća porez na dohodak pri svakoj naplati najamnine po stopi od 10 posto na poreznu osnovicu, koju čini naplaćeni iznos najamnine umanjen za rashode iz člana 20. stav (8) tačka 2. Zakona (troškovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja imovine iznose: 50 posto prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa), bez prava na lični odbitak.

Službeni podaci pokazuju da je od 1. januara 2022. do 31. augusta 2024. godine Porezna uprava FBiH zaprimila ukupno 9.351 prijavu poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine.

Prihodi od ovih poreza dosegnuli su ukupno 31,19 milion KM. U 2022. godini prikupljeno je 9,41 miliona KM, 2023. godine 12,71 miliona KM, dok je u prvih osam mjeseci 2024. godine uplaćeno 9,07 miliona KM.

Na kraju dolazimo do zaključka da je sveobuhvatni inspekcijski nadzor za onima koji izdaju “na crno” jako teško izvodiv, pogotovo u većim gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banja Luke… Dok je Istovremeno, neprijavljeno izdavanje stana onemogućava prikupljanje podataka o tačnom broju turista u našoj državi, kao i manjku prihoda u državnoj kasi.