Na izložbi je predstavljeno 140 eksponata i 100 fotografija, sjajnih umjetničkih djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedni i značajni artefakti etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja.
Prvi put u svojoj historiji, Muzej Sarajeva izvan svoga matičnog prostora reprezentira bogatstvo iz svojih zbirki koje je čuvano u muzejskom fundusu i nije nikada izlagano na cjelovit, vantematski i koherentan način.
Kustos Muzeja Sarajeva i jedna od autorica izložbe, Indira Kučuk-Sorguč, kazala je da se ambijent Gazi Husrev-begovog hanikaha uklopšio u “dušu” izložbe koja sa sobom nosi veliku simboliku, a kroz koju se građani prisjećaju svojih predaka, predhodnika i osnivača muzeja. Na ovaj način njegujemo sjećanje na naše pretke koji su nam u amanet ostavili ovo veliko bogatstvo, kao i prethodnika koji su stvorili i razvijali Muzej Sarajeva 75 godina i omogućili nam da danas izloživo ovo veliko blago. Želimo to blago ostaviti sljedećim generacijama, koje će imati zadatak da ga njeguju na jedan još bolji način – izjavila je Kučuk-Sorguč.
Vjeruje da Muzej Sarajeva ima veliki potencijal, te da je večerašnja izložba tek početak “male renesanse” ove ustanove. Istaknula je da građani Sarajeva nisu svjesni kulturnog bogatstva koje posjeduju. Nismo svjesni šta imamo jer se ne bavimo kulturom i kulturnim identitetom, već materijalnim dijelom ekonomskog života i egzistencijom. Ni muzeji se ne bave duhovnim pričama i usmenom tradicijom naših predaka. Eksponati imaju antropološke priče iza sebe. Mi ćemo to pokušati prezentirati i nastavit ćemo istraživati našu kulturnu baštinu – zaključila je.
Kompleksnost u izlaganju eksponata utoliko je veća, jer postoji fundus od 15 sistematiziranih zbirki koje je trebalo sintetizirati u jednu cjelinu poštujući zakonitosti muzeologije i specifičnost galerijskog prostora Gazi Husrev-begovog hanikaha, koji graditeljski nosi miris prošlih vremena i svojom mozaičnošću otvara mjesta za inovativna rješenja.
Autori su kustosi Muzeja Sarajeva: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Indira Kučuk-Sorguč, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac. Saradnica na dokumentaciji je Dženana Kurtović, tekstilna prepartorica je Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.