Demografski podaci za Federaciju Bosne i Hercegovine nastavljaju da zabrinjavaju. Naravno, najviše pažnje izaziva statistika rođene djece, a taj broj je već dugo u padu. Iako s vremena na vrijeme imamo pozitivne parametre po određenim općinama i kantonima (što će se vidjeti iz tabele koju ćemo prezentirati), ukupan trend nataliteta u Federaciji BiH vrlo je zabrinjavajući.
Naime, svake godine pada broj rođene djece, a to će se, po svemu sudeći, dogoditi i u 2024. godini. Federalni zavod za statistiku objavio je u augustu ove godine statistički pregled u kojem se može vidjeti koliko živorođene djece je zabilježeno po kantonima u prvoj polovini ove godine.
Da bismo vidjeli kakvi trendovi vladaju, uzeli smo podatke za period januar – juni za 2024 godinu. Te podatke uporedili smo sa istim periodom za 2023. godinu, također iz statističkog pregleda koji je objavio Federalni zavod za statistiku.
Prema ovim podacima u periodu od januara – juni u 2024. godini ukupno u Federaciji BiH imali smo 6784 živorođene bebe. U istom periodu u 2023. godini imali smo 7094 živorođene bebe.
U nastavku pogledajte statističke podatke živorođene djece prema kantonima u periodu januar – juni:
UNSKO-SANSKI KANTON:
2023 – 5592024 – 570
POSAVSKI KANTON:
2023 – 63
2024 – 58
TUZLANSKI KANTON:
2023 – 13862024 – 1355
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON:
2023 – 13172023 – 1255
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON:
2023 – 822024 – 95
SREDNJOBOSANSKI KANTON:
2023 – 7472024 – 677
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON:
2023 – 5852024 – 667
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON
2023 – 3752024 – 376
KANTON SARAJEVO
2023 – 18392024 – 1616
KANTON 10
2023 – 1412024 – 115
Kao što se vidi iz priložene statistike, drastične promjene imamo u dva kantona – Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevo. Dok u Hercegovačko-neretvnaskom kantonu imamo veliki skok broja živorođene djece (za 82 više nego 2023. godine), u Kantonu Sarajevo se bilježi veliki pad (223 manje nego 2023. godine u periodu januar – juni).
Veliki promjene također imamo u Srednjobosanskom i Kantonu 10. U SBK imamo 70 živorođenih beba manje u odnosu na isti period 2023. godine, dok je u Kantonu 10 za 26 manje živorođenih beba u odnosu na isti period 2023. godine. Značajan je pad i u Zeničko-dobojskom kantonu gdje je u odnosu na isti period prošle godine rođeno 62 beba.
Umjereni rast broja živorođene djece bilježe Unsko-sanski (11 živorođenih beba više), Bosansko-podrinjski (13 živorođenih beba više) i Zapadnohercegovački kanton (1 živorođena beba više), dok umjereni pad broja živorođene djece imamo u Posavskom (5 manje rođenih) i Tuzlanskom kantonu (31 manje živorođenih).
Porodiljske naknade – promašena pronatalitetna politika?
Vrijedi podsjetiti da je u proteklih par godina inicirano i realizirano izdvajanje sredstava za podršku natalitetu, tzv. porodiljske naknade, kako sa federalnog tako i sa kantonalnih nivoa. Ono što ovaj program podrške karakteriše, je velika neujednačenost između kantona. Naprimjer, porodiljska naknada u Kantonu Sarajevo trenutno iznosi 1261 KM, dok u Kantonu 10 iznosi tek 100 KM.
Ukupno, radi se o izdvajanju od nekoliko stotina miliona na godišnjem nivou u Federaciji BiH, ali za sada to ne daje nikakve rezultate. Najbolje to ilustruje primjer upravo dva kantona sa najdrastičnijim primjerima nataliteta. U Kantonu Sarajevo gdje su porodiljske naknade najviše imamo drastičan pad novorođene djece, dok u Hercegovačno-neretvanskom kantonu gdje porodiljska naknada iznosi tek 400 KM imamo rast broja novorođene djece, piše Slobodna Bosna.