On je prvenstveno priveden istražnom sudiji Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, podsjeća historija.ba.
Optužba za genocid nije bila prva u Karadžićevoj zločinačkoj “karijeri”. Krajem 1983. godine Karadžić je počeo raditi u bolnici u beogradskom predgrađu Voždovcu. Zbog nemogućnosti supruge da dobije posao u Beogradu porodica je ostala u Sarajevu, dok je Karadžić provodio radne dane u Beogradu. 1. novembra 1984. godine je uhapšen zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama. Poslije 11 mjeseci u pritvoru, Karadžić je pušten zbog nedostatka dokaza.
Nedugo zatim sud u Sarajevu ponovo otvara ovaj slučaj i Karadžić biva zatvoren u sarajevskom istražnom zatvoru. 26. septembra 1985. godine Karadžić je osuđen na tri godine zatvora. Zbog već provedenog vremena u pritvoru Karadžić nije morao odsluživati ostatak kazne.
Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija.
On je doktor medicine, te prijašnji bosansko-hercegovački političar član SDS-a, crnogorskog porijekla. Rođen je 19. juna 1945. godine u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori. Nakon završetka studija 1971. godine počinje raditi u sarajevskoj bolnici Koševo, kao psihijatar. 1974./75. apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja u Zagrebu i Beogradu, na Columbia University u New Yorku.
Bio je u bijegu od pravde gotovo 13 godina – prva optužnica protiv njega potvrđena je 24. jula 1995. godine.
U vezi sa hapšenjem, tužilac Brammertz je saopćio: “Informiran sam od svojih kolega u Beogradu o uspješnoj operaciji koja je rezultirala hapšenjem Radovana Karadžića. Uime Ureda tužioca, želio bih čestitati srbijanskim vlastima, naročito Nacionalnom savjetu za sigurnost, Srbijanskom akcionom timu zaduženom za traganje za bjeguncima i Uredu tužioca za ratne zločine, na postizanju ovog velikog koraka u saradnji sa Tribunalom.”
Brammertz je istakao da je ovo veoma važan dan za žrtve koje su čekale na hapšenje Karadžića više od jedne decenije.
Dodao je da je 21. juli 2008. godine, također, veliki dan za međunarodnu pravdu, jer jasno demonstrira da nitko nije izvan dosega zakona, i da će prije ili kasnije svi bjegunci biti privedeni pravdi.
Podsjećanja radi, Radovan Karadžić je jedan od najvećih zločinaca u historiji, a ujedno i haški optuženik za genocid nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine.
U srijedu 20. marta prošle godine Haški tribunal pravosnažnom presudom osudio je ratnog zločinca Radovana Karadžića na doživotnu robiju.
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je sa svojim sugrađanima pratio u Vijećnici izricanje pravosnažne presude Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove kojom je Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Tom prilikom Skaka je poručio: „Za žrtve, istinske pravde na ovom svijetu nema, zato jedino što možemo jeste da poštujemo presudu iz Haga. Naša je obaveza da pamtimo i ne dozvolimo da se ikada više ponovi zlo genocida i agresije. Na temelju te istine, mi u Sarajevu već gradimo budućnost. To je naša pobjeda nad Karadžićem i njegovim zlodjelima“.