Bosna i Hercegovina sve više se suočava s demografskim izazovima, a dostupni podaci ukazuju na rastući trend broja penzionera / umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na penzioni sistem zemlje.
Ova situacija može se pripisati općem starenju populacije, smanjenju broja radno aktivnih stanovnika, kao i migracijama mladih ljudi u potrazi za boljim životnim uslovima.
Prema podacima za maj, u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je 447.389 korisnika penzije, dok je omjer zaposlenih i penzionera trenutno 1,22 zaposlena osoba na jednog penzionera, potvrdio je Feni glasnogovornik Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) Tomislav Kvesić.
Iako se ranije razmišljalo o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u penziju pomakne za dvije godine, Kvesić kaže kako za sada nema najava izmjene Zakona o MIO/PIO kojim bi se pomjerila granica od 65 godina za odlazak u penziju.
Kako je dodao, od primjene novog Zakona o MIO 2018. godine zabilježen je pad broja novih prijevremenih i invalidskih penzija, dok je porastao broj novih korisnika starosnih penzija.
Prema Kvesićevim riječima, novi zakon donio je značajne promjene u sistemu penzionisanja.
– Generalno možemo reći da je broj novih prijevremenih penzija smanjen od primjene novog Zakona o MIO/PIO 2018. godine u odnosu na razdoblje prije toga, kao i da je sve manji broj novih korisnika invalidske penzije. Također, manji je broj i novih korisnika porodične penzije, dok je izražen porast novih korisnika starosnih penzija – rekao je Kvesić.
Prema odredbama članka 40. Zakona o MIO/PIO, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Kvesić je dodao da, prema Zakonu, rješenje o odlasku u penziju treba biti doneseno u roku od 30 odnosno 60 dana.
– Većina rješenja bude donesena u tom roku, ali postoje situacije kada se na rješenje čeka dulje. Uglavnom je riječ o situacijama kada nije uredna dokumentacija, kada nedostaju podaci o uplatama doprinosa ili kada osiguranik ima inozemni staž. Takve situacije mogu potrajati duže jer se službenim putem traže podaci od inozemnog nositelja osiguranja – pojasnio je Kvesić.
Napominje da Federalni zavod za MIO/PIO sve probleme s učinkovitošću i donošenjem rješenja nastoji svesti na najmanju moguću mjeru.