Radovi su u punom jeku, a ono što je ekipa portala Bosnainfo zatekla obećava da će Sarajevo dobiti odličan park koji je dugo vremena bio ruglo.
Na tabli s informacijama o projektu stoji da radovi traju od kraja aprila, a da radnicima trebaju tri mjeseca.
Projekat je vrijedan milion maraka, a provode ga Općina Centar uz pomoć Vlade Kantona Sarajevo i Vlade Federacije Bosne i Hrecegovine.
Projektom su predviđene faze restauriranja i konzerviranja pronađenih ostataka džamije, mekteba, stambenog objekta i harema, te faza pejzažne arhitekture i iluminacije.




Najavljeno je da su intervencije u samom arheološkom parku minimalne, dok će pejzažna arhitektura i iluminacija biti u službi komunikacije vrijednosti lokaliteta.
Na ulazu u arheološki park stoji historijski prikaz džamije i kompleksa u kojem je istaknuto da je Kalin-hadži Alijina džamija ili Čejirdžik džamija stara sarajevska džamija koja je na uglu ulica Branilaca grada i Kulovića stajala od 1535. do 1947. godine. Osnivač, vakif i prvi mutevelija bio je Kalin hadži Alija o kojem nema mnogo historijskih podataka.
Bila je građena od kamena i ćerpiča s duvarima, debelim zidovima. Prvo je bila pokrivena šindrom, a nakon popravki 1565. i 1608. godine, šindru je zamijenila ćeremida.
Džamija je ponovo obnovljena nakon što je Eugen Savojski spalio Sarajevo. Imala je vitku kamenu munaru, prozore s demirima i rozetama, drvene sofe sa stubovima na poluluk i bogato urađen drveni plafon kao i mimberu i ćurs.
Inače enterijer ove džamije bio je poznat po drvorezbariji.
Zid od ćerpiča okruživao je džamijski harem, a na prostoru do obale Miljacke nalazila se livada sa stećcima, po kojoj je džamija u narodu dobila ime Čejirdžik.
Džamijski zid je imao nekoliko otvora gdje se iz tadašnje ulice Franje Josipa moglo vidjeti u harem. U sklopu džamije bio je i mekteb koji je nakon paljevine obnovila sarajevska porodica Imaretlić, te korito i česma početka 19. stoljeća.
U haremu džamije nalazila se česma s koritom. Zadnja obnova česme bila je 1848. godine koju je uradio Sulejman Ruždi. Tarih s česme se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.



