“Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman ne bi potpisao Daytonski mirovni sporazum da je znao da se Washingtonski neće uvažiti i da će Hrvati biti izigrani”, rekao je Tolj za Televiziju HercegBosne.
On se nalazi na drugome mjestu liste koju predvodi general Ljubo Ćesić Rojs u XI. Izbornoj jedinici, piše index.hr.
Po njegovim riječima Hrvatska danas, kao članica NATO-a, EU-a i kao saveznica SAD-a, može pomoći da se spriječi uzurpiranje hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH, gdje je u četiri navrata glasovima bošnjačkih birača kao hrvatski predstavnik izabran Željko Komšić.
“Za to sam da, ako ne bude nikako išlo u BiH, da se vratimo na postavke Herceg-Bosne. Morat ćemo to uraditi ili se pomiriti da smo sve izgubili”, istakao je general Tolj.
HercegBosna ukinuta 1994.
Hrvatska zajednica HercegBosna utemeljena je 18. novembra 1991. godine u Grudama na dan pada Vukovara kako bi se Hrvati u Bosni i Hercegovini obranili od agresija JNA i srpske strane.
U avgustu 1993. godine prerasla je u Hrvatsku Republiku HercegBosnu te je bila hrvatska teritorijalna i administrativna jedinica unutar BiH.
Washtingtonskim mirovnim sporazumom o uspostavi Federacije BiH iz marta 1994., kojemu su sponzori bili SAD, Hrvatska i Turska, HercegBosna je postala sastavni dio hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH.
Udruženi zločinački pothvat
Presudom Haaškoga tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iz 2017. dio vodstva HercegBosne proglašen je krivim za udruženi zločinački pothvat etničkog čišćenja Bošnjaka i pripajanja dijela bosanskohercegovačkog teritorija Republici Hrvatskoj u što je, prema navodima presuda, bio umiješan i hrvatski državni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom.
General Tolj ocijenio je nedopustivim dio presude o udruženom zločinačkom pothvatu navodeći kako su Hrvatska i Hrvati u BiH trebali pokrenuti reviziju.