Prema planu EK, oko 11 milijardi kubičnih metara plina uštedjelo bi se ograničenjem grijanja i hlađenja u zgradama, između četiri i 40 milijardi kubičnih metara uštedjelo bi se na smanjenju potrošnje plina za proizvodnju električne energije te oko 10 milijardi na smanjenju industrijske potražnje. Prijedlog Komisije bit će podloga za raspravu na vanrednom sastanku ministara za energiju koji je sazvan za 26. jula.
O načinima štednje i stanju s popunjenošću zaliha plina u Njemačkoj, Francuskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Španiji i Italiji, pišu u tekstu agencije dpa, AFP, Agerpress, Hina, STA, EFE i ANSA.
Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), rekla je da će vlada uspjeti izbjeći nestašice ako bude započela odnose s drugim dobavljačima plina osim Rusije, stalno punila skladišta i poticala javnost da štedi plin.
“Ako se ispune tri uslova, ne vidim da ćemo se zapravo morati suočiti s nestašicom plina”, rekla je Kemfert.
Njemački alternativni izvori za konvencionalni prirodni plin do sada su uglavnom bili Nizozemska i Norveška.
Što se tiče tečnog prirodnog plina (LNG), ministar privrede Robert Habeck pokušao je uspostaviti nove odnose snabdjevanja za vrijeme proljetne posjete Kataru. Hoće li, kada i koliko još plina stvarno doći iz emirata, tek treba vidjeti.
Razina popunjenosti njemačkih skladišta plina polako, ali postojano raste. Sada je na otprilike 65 posto. Njemačka vlada više puta je pozvala potrošače i industriju da štede energiju.
Francuska vlada se u međuvremenu priprema za mogućnost potpunog prekida snabdjevanja ruskim plinom, rekao je ministar privrede Bruno Le Maire 10. jula. Kako bi izbjegla nestašice, vlada je zatražila da se nacionalna skladišta plina popune do “gotovo 100 posto” do početka jeseni.
U slučaju nestašice električne energije, francuska vlada priprema niz mjera za zimu kako bi prioritet dala privatnim domaćinstvima i određenim industrijama.
“Očito je da čuvamo privatna domaćinstva i (…) ne zatvaramo tvornice ili ukidamo javni prijevoz”, rekla je Borne.
Prema uredbi EU-a, skladišta plina moraju biti barem 80 posto puna do 1. novembra 2022.
Rumunski premijer Nicolae Ciuca rekao je da će njegova zemlja moći ispuniti taj cilj prije roka.
Hrvatska je najavila da će u aktuelnoj energetskoj krizi udvostručiti kapacitet LNG-a na otoku Krku s 2,9 milijardi na 6,1 milijardi kubičnih metara.
Vlada želi Hrvatsku pozicionirati kao regionalno energetsko središte u srednjoj Evropi kako bi mogla pokriti energetske potrebe svojih susjeda – Slovenije, Bosne i Hercegovine te Mađarske.
Hrvatska planira i udvostručiti kapacitete Jadranskog naftovoda (JANAF) koji već s postojećim kapacitetima može zadovoljiti sve potrebe Mađarske.
Državno podzemno skladište prirodnog plina Okoli popunjeno je 38 posto, a očekuje se da će do 1. oktobra biti popunjeno 90 posto.
Slovenska energetska agencija pokrenula je prvu fazu kriznog plana snabdjevanja plinom. Agencija prati snabdjevanje plinom na pravcima koji utječu na snabdjevanje u Sloveniji, uključujući plinovod Sjeverni tok 1.
Pozvala je svoje potrošače da oprezno koriste prirodni plin. Agencija je saopćila da je snabdjevanje potrošača plinom u Sloveniji trenutno bez smetnji, no upozorava na potencijalne poremećaje u budućnosti ako se smanji protok ruskog plina.
Iako Španija nije među najovisnijim zemljama o ruskoj energiji, vlada je najavila da će promicati rad na daljinu, poticati javni prijevoz i ograničiti termostate.
Španska potpredsjednica i ministrica za ekološku tranziciju Teresa Ribera pozvala je na “razborito korištenje energije” u aktuelnom toplotnom valu. S popunjenih 72 posto skladišta, Ribera je rekla da je Španija “vrlo dobro pozicionirana” u pogledu prirodnog plina.
Italijanska vlada priprema veliku edukativnu kampanju o štednji plina i vode no situacija zasad nije alarmantna što se tiče plina.
Zalihe za zimu, po službenim podacima, već su sada dosegle 64 posto ukupnog kapaciteta od 6,1 milijarde kubičnih metara. Ciljane razine od 90 posto do kraja godine su nadohvat ruke, piše Hina.