Kako prenosi NL Times, spaljivanja koja su se desila između 1450. i 1750. godine najviše su pogodila žene.
U gradovima poput Amsterdama, Nijmegena, Delfta i Mastrihta, predstavnici Fondacije položili su cvijeće na mjestima pogubljenja žrtava i čitali njihova imena.
“Lov na vještice je posljednji veliki historijski masakr koji još ismijavamo. Čineći to, propuštamo priliku da razotkrijemo duboki korjen mizoginije”, navodi se na veb-sajtu fondacije i dodaje da je vrijeme za podizanje historijske svijesti o suđenjima vješticama.
“Fizički spomenik u javnom prostoru mora da oda priznanje ovom bolnom dijelu naše nacionalne istorije. To će podići svijest o tome šta je bio lov na vještice i šta je donio do sada“, ističe se u saopštenju.
Pored toga, organizacija se nada da će memorijal podići svijest o mizoginiji i edukovati studente o istoriji femicida, prenosi niozemski portal.
Žrtve su obično bile babice, iscjelitelji ili žene koje su skupljale ljekovito bilje, a koje su u vremenima političkih nemira ili katastrofa, često bile žrtve.
One su mučene i spaljivane na lomačama bez suđenja.
Uprkos nepotpunoj dokumentaciji, prema većini procjena, u Evropi je bilo najmanje 50.000 žrtava spaljivanja.