Prema nedavnom izvještaju Business Insidera , laptop bivšeg izvršnog direktora FTX-a je preplavljen s toliko podataka da službenici FBI-ja rade prekovremeno na analizi sadržaja.
Ali SBF nije usamljen u svojoj očiglednoj nevoljkosti da ode sa obilnim količinama podataka.
Ustvari, digitalno gomilanje – podvrsta poremećaja gomilanja koja uključuje prikupljanje prevelikih količina digitalnog materijala i poteškoće u rastavljanju – predstavlja rastući problem u SAD-u i šire.
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM) prepoznaje poremećaj gomilanja kao mentalnu bolest.
Prema radu koji su obavili tehnološki istraživač Maitrik Kataria i njegove kolege u kompaniji Simform za inženjering digitalnih proizvoda, prosječni Amerikanac ima najmanje 40 aplikacija instaliranih na svom telefonu – ali koristi ih manje od 50 posto.Milioni Amerikanaca imaju inbox sa više od 1.000 nepročitanih e-poruka.
A oko 60% Amerikanaca nikada ne briše nijednu sliku ili video sa svojih digitalnih uređaja.
Dr. Darshana Sedera, zamjenica dekana i direktorica Digital Enterprise Laba na Univerzitetu Southern Cross u Australiji, upozorava da je digitalno gomilanje u porastu – i da bi se posljedice mogle pokazati teškim.
Njegovo istraživanje, kako je rekao, pokazuje da prikupljanje i skladištenje digitalnog sadržaja ima tendenciju povećanja kako se povećava naš “broj tehnoloških koraka”.
Dr. Sedera, koji je objavio brojne radove o poremećaju, rekao je da izgleda da postoji pozitivna korelacija između broja platformi društvenih medija koje korisnik koristi i količine sadržaja koji pohranjuje.
Štaviše, njegov tim je uočio jaku vezu između broja platformi za skladištenje podataka (npr. Google Drive, iCloud, itd.) koje se koriste i povećanja digitalnog gomilanja.
Kada je u pitanju ovaj prilično nov fenomen, nisu sve generacije podjednako pogođene.
Lista e-pošte koja prikazuje 2.907 nepročitanih e-poruka u prijemnom sandučetu.Imati više od 1.000 “nepročitanih” e-poruka mogao bi biti znak digitalnog gomilanja.U jednoj studiji, dr. Sedera i njegove kolege uporedili su ponašanje digitalnog gomilanja generacija X, koje definiraju kao one rođene između 1965.-1980., i milenijalaca, koji su rođeni nakon 1980. godine.
“Otkrili smo da obje grupe pokazuju simptome digitalnog gomilanja”, primijetio je.
Međutim, milenijalci su pokazali “mnogo jače tendencije digitalnog gomilanja”.
S mlađim generacijama, posebno digitalnim domorocima, logično je očekivati još veći nivo ponašanja gomilanja, smatra Sedera, piše nypost.com.